Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illnessobjavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma.

Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski simptomi, a težina prosječno za 10%. Prvi autor članka Shebani Sethi, dr. med., sa Sveučilišta Stanford u Stanfordu, u Kaliforniji, da se i kod pacijenata koji su na terapiji antipsihoticima, može djelovati na pretilost, metabolički sindrom i inzulinsku rezistenciju.

Nedavna istraživanja podupiru hipotezu da psihijatrijske bolesti mogu proizaći, barem djelomično, od nedostataka u metabolizmu mozga i da keto dijeta može djelovati neuroprotektivno smanjujući upalu i oksidativni stres.

Pilot studija uključila je 21 sudionika sa shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem u dobi od 18 do 75 godina. Svi su bili na terapiji psihotropnim lijekovima. Sudionici su imali prekomjernu težinu (indeks tjelesne težine ≥ 25), a više od 5% porasta na tjelesnoj težini dogodio se tijekom uzimanja psihotropnih lijekova ili su imali barem jednu metaboličku abnormalnost (kao što je inzulinska rezistencije ili dislipidemija).

Svima je objašnjeno kako provesti keto dijetu, koja je uključivala 10% ugljikohidrata, 30% proteina i 60% masti. Zdravstveni treneri kontrolirali su ispitanike oko 5-10 minuta svaki tjedan. Psihijatrijske procjene, koje su uključivale ocjenu raspoloženja i ljestvice globalnog funkcioniranja, dovršene su na početku, nakon 2 mjeseca i na kraju 4-mjesečne studije.

Do kraja ispitivanja, 14 pacijenata se u potpunosti pridržavalo dijete, šest ih se djelomično pridržavalo, a samo se jedan nije pridržavao. Više razine ketona, što ukazuje na bolje pridržavanje, koreliralo je s boljim metaboličkim zdravljem. Mjerenja skalama su pokazala kako su ispitanici doživjeli 31% smanjenje ozbiljnosti simptoma (P < 0,001). Sveukupno, 43% (P < 0,02) sudionika postiglo je oporavak kako je definirano kriterijima obrasca za praćenje kliničkog raspoloženja: 50% grupe koja se pridržavala i 33% onih koji su se djelomično pridržavali.

Na početku istraživanja 29% sudionika imalo je metabolički sindrom, a više od 85% imalo je komorbidna medicinska stanja kao što su pretilost, hiperlipidemija ili predijabetes. Do kraja istraživanja nitko nije zadovoljio kriterije za metabolički sindrom.

U prosjeku, sudionici su doživjeli smanjenje težine i indeksa tjelesne težine za 10%. Opseg struka smanjen je za 11%, indeks masne mase za 17%, a sistolički krvni tlak smanjen za 6%. Osim toga, poboljšali su se i metabolički markeri, uključujući visceralnu mast, upalu, A1c i inzulinsku rezistenciju. Također je došlo do smanjenja triglicerida od 20% i povećanja lipoproteinskog kolesterola niske gustoće od 21% (oba na P < 0,02). Ograničenja studije uključuju malu veličinu uzorka, nedostatak kontrolne skupine i kratko trajanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]