Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Imam dijagnozu okp poremećaja i anksioznosti…pijem lijek fevarin 50 mg I jedan misar trudnica sam….
Moje pitanje za vas dali je je moguće da sam postala bezosjećajna ravnodušna nemam empatije prema nikome I ljubavi jel to od antidepresiva???? Nisam za društvo izlaske itd… Volja na nuli
I zanima me otkako sam krenula s ad tada je bila četvrtina fevarina sutra dan sam počela imati problem s tim da me tjera na smijanje za ozbiljne situacije i kad čujem da se nešto desilo ili ružno nešto pomislim… Ne mogu plakati nego odreagiram s tim nagonom za smijanje koda mi je drago…pogotovo je to užas kad imaš svakakve misli osjećaš se lose u glavi a ravnodušnost i osjećaj svaki tren da ćeš se smijati… A kad gledam nešto smiješno ne tjera me na smijeh ili kad netko priča nešto smiješno it’d…dali je moguće da je nuspojava, hormoni, obrambeni mehanizam it’d??????
Doktorica mi je rekla da je to obrambeni mehanizam tijela

25.4.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

ponekad je moguće da u sklopu liječenja depresivnih smetnji dođe do otupjelosti osjećaja, no reakcije koje kod sebe opisujete (potreba za smijanjem) mogle bi predstavljati neku obrambenu reakciju.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijagnoza

Sindrom pečenja u ustima – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Unatoč napretku i boljem razumijevanju ovog sindroma te potencijalnim mogućnostima liječenja i dalje se radi o izazovnom stanju i za bolesnike i za zdravstvene djelatnike. Mnogi bolesnici su pregledani kod nekoliko liječnika različitih specijalnosti prije nego što dobiju dijagnozu sindroma pečenja u ustima. Prosječno postavljanje dijagnoze od početka simptoma je jedna do pet godina. […]

Kompulzivna igra

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Poremećaj

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Dijagnoza

EEG nalaz – drugo mišljenje

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?