Glavobolja „zbog tableta“

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Iako je „zlatno pravilo“ u liječenju glavobolja uzeti lijek što je moguće ranije u dovoljno visokoj dozi, potreban je oprez jer prekomjereno uzimanje analgetika dovodi do glavobolje…

Iako je „zlatno pravilo“ u liječenju glavobolja uzeti lijek što je moguće ranije u dovoljno visokoj dozi, potreban je oprez jer prekomjereno uzimanje analgetika dovodi do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova (engl. medication overuse headache – MOH), poznate i kao povratne (engl. rebound) glavobolje.
Ovaj oblik glavobolje predstavljaju treći najčešći uzrok glavobolje (nakon tenzijske i migrenske glavobolje) te su češće u žena u dobi između 30 i 40 godina života, iako se mogu javiti u bilo koje doba životnog vijeka. Obično nastaju kod osoba koje imaju epizodičku migrenu ili tenzijsku glavobolju koja se s vremenom transformira u kronični oblik (više od 15 glavobolja mjesečno) zbog čega bolesnici počinju svakodnevno uzimati analgetike zbog boli, ali i zbog straha od povratka glavobolje. Bilo koji analgetik može dovesti do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova, međutim najbrže i najčešće to dovode kombinirani pripravci koji u sebi sadrže kofein i kodein, opioidni analgetici i triptani. Smatra se da uzimanje više od 15 tableta običnih analgetika (ibuprufena, ketoprofena, paracetamola, deksketoprofena itd.) ili preko 10 tableta triptana mjesečno u razdoblju dužem od 3 mjeseca dovodi do razvoja tog tipa glavobolje. Veliki je problem što su kombinirani pripravci analgetika (obično kombinacija paracetamola, kofeina i kodeina) koji najbrže dovode do „glavobolje zbog tableta“ dostupni u u ljekarnama bez recepta. Također osobito veliki rizik imaju bolesnici koji uzimaju opioidne analgetike (npr. tramadol). 

Prema kriterijima Međunarodne klasifikacije glavobolja, u ovom se slučaju radi o glavobolji koja je prisutna više od 15 dana mjesečno, a takvi bolesnici uzimaju analgetike svakodnevno duže od 3 mjeseca i bez obzira na uzeti analgetik, intenzitet i frekvencija glavobolje se pogoršava. Potvrda dijagnoze je izostajanje glavobolje unutar 2 mjeseca nakon prestanka uzimanja analgetika. Glavobolje su vrlo česte u općoj populaciji i problem nastaje kada se bolesnici liječe sami, bez savjetovanja s liječnikom obiteljske medicine ili specijalistom neurologom.

Princip liječenja tog tipa glavobolje je da se nakon detaljno uzete anamneze i neurološkog pregleda bolesnika procijeni o kojem se tipu glavobolje radi, odnosno koja primarna glavobolja (najčešće migrena ili tenzijska glavobolja) je dovela do potrebe prekomjernog uzimanja lijekova. Pri tome, neurolog će procijeniti može li se liječenje tih bolesnika provesti ambulantno ili je potrebna hospitalizacija. U oba slučaja neophodno je odmah ili postupno (u slučaju kad je uzročnik kombinirani pripravak ili opioiodni analgetik) prestati uzimati analgetik. Bolesnike koji nisu hospitalizirani posebno treba upozoriti na mogući razvoj „sindroma ustezanja“ te je moguće da im kroz nekoliko dana dođe do pogoršanja glavobolje uz druge popratne simptome tipa mučnine, povraćanja, povišenja krvnog tlaka, lupanja srca, poremećaja spavanja, psihomotornog nemira i nervoze. U nekih bolesnika samo izostavljanje analgetika dovest će do prestanka glavobolje, dok će se u drugih bolesnika javiti povremena glavobolja istog ritma kakva je bila prije uzimanja lijekova u prekomjernoj dozi.

Nakon detaljnog uvida u tip glavobolje (uglavnom se postavi dijagnoza migrene ili tenzijske glavobolje) u nekih je bolesnika potrebno uvesti profilaktičku terapiju (lijek koji se uzima svaki dan). Istraživanja su pokazala da oko 70% bolesnika s glavoboljama „zbog tableta“ uspije prestati s redovnim uzimanjem analgetika i potom se osjećaju puno bolje, dok 30% ljudi nakon početnog poboljšanja ponovo počinju uzimati analgetike, i to obično neki drugi u prevelikoj mjeri. Stoga u tih bolesnika potrebna je suradnja (multidisciplinarni pristup) koji uključuje liječnike obiteljske medicine, neurologa, psihologa i psihijatra budući da su ti bolesnici vrlo često i depresivni.
Kao što je rečeno na početku, „zlatno pravilo“ u liječenju glavobolje je uzeti odgovarajući analgetik na početku glavobolje i to u odgovarajućoj terapijskoj dozi, međutim najviše 15 tableta mjesečno „običnih“ analgetika ili do 10 tableta triptana. Također potrebno je izbjegavati lijekove koji sadrže kodein i kofein budući da njihova kontinuirana uporaba dovodi do svakodnevne glavobolje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Glavobolja

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

centralna senzibilizacija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]

Lijekovi

Zašto mi je anksioznost posebno izražena u zdravstvenom okruženju i kako je smanjiti bez lijekova?

Glavobolja

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Glavobolja

Mogu li bolovi u vratnoj kralježnici uzrokovati šum u ušima i glavobolje?

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija

Mogu li osjetljivost uha, vrtoglavica pri pokretu glave i lupkanje u uhu biti povezani s Meniereovim sindromom?

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Neurologija

Što može uzrokovati naglu pojavu halucinacija, dezorijentacije i agresivnog ponašanja kod starije osobe uz uredne neurološke nalaze?