Razbijanje mitova: Placentofagija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Praksa jedenja placente odnosno posteljice je česta u životinjskom svijetu, posebice među sisavcima. Teza je da životinje na taj način neutraliziraju miris…

Praksa jedenja placente odnosno posteljice je česta u životinjskom svijetu, posebice među sisavcima. Teza je da životinje na taj način neutraliziraju miris svog potomka i štite ga od predatora. Smatra se, također, da jedenjem placenta majka nakoknađuje nutrijente koje je izgubila tijekom poroda te da se lakše oporavlja.

Placentofagija je donedavno bila gotovo nepoznanica među ljudima, prvi zabilježen slučaj datira iz 1970ih kada je žena u Sjevernoj Americi nakon poroda pojela posteljicu. No, posljednih godina sve više žena , osobito u SAD-u, podliježe o ovom činu, prvenstveno zahvaljujući zvijezdama poput Alicie Silverston i Kim Kardashian koje su doprinijele popularizaciji ove prakse.

Jedenje posteljice je postao i ozbiljan biznis budući da brojne kompanije u SAD nude usluge kapsulizacije placente kako bi majkama koje su gadljive omogućili da placentu unesu u obliku praktičnih kapsula.  Placenta se može konzumirati i sirova, u obliku smoothija, a može se i kuhati, peći, pirjati; mogućnosti je mnogo, a čak i postoje kuharice na tu temu.

Hir koji tek postaje metom znanstvenika

Zagovornici placentofagije promoviraju praksu tvrdnjama da će se žene, konzumiraju li posteljicu,  lakše oporaviti nakon poroda.  Nadalje ističu,  kako zahvaljujući hormonima i nutrijentima koje sadrži poput progesterona, laktogena, β – endorfina i oksitocina te željeza jedenje placente može stimulirati produkciju mlijeka te  čak stabilizirati raspoloženje majke i smanjiti rizik od postporođajne depresije.

Budući da je sama praksa novijeg datuma znanstvenih studija na ovu temu nema puno. Pregledni rad objavljen 2015 godine u časopisu Archives of Women’s Mental Health ističe kako, u stvari, ne postoje placebo-kontrolirane studije na ljudima koje bi potvrdile blagotvornost placentofagije. Rijetke studije koje bi se mogle protumačiti u korist jedenja posteljice nakon poroda provedene su na životinjskim modelima ili su stare preko 60 godina, stoga nemaju kliničku važnost.   Osim što nedostaju kvalitetne studije  o zdravstvenim učincima konzumiranja placente, malo je studija koje su se bavile samim nutritivnim sastavom. Poznato je da posteljica uistinu sadrži hormone poput progesterona i estrogena te željezo, no ostaje pitanje koliko ove tvari ostaje očuvane nakon što se posteljica skuha ili dehidrira. Valja imati na umu i da ovaj organ služi  kao filter štetnih tvari za fetus što znači da može sadržavati štetne tvari poput žive i olova.

Posteljica nije sterilna

Danas znamo da posteljica nije sterilna, kako se nekoć vjerovalo, te da može sadržavati viruse i bakterije.  Američki centar za kontrolu bolesti (Center for Disease Control and Prevention) u svijetlu rastućeg interesa za placentofagiju je izdalo upozorenje da valja izbjegavati konzumaciju posteljice  u obliku kapsula  budući da se na taj način ne uništavaju potencijalni patogeni.  Upozorenje ima svoj  temelj na slučaju iz 2016. godine kada  je majka konzumirajući zaraženu posteljicu svojem djetetu prenijela beta-hemolitički streptokok skupine B te je dijete neposredno nakon poroda razvilo respiratorni distres sindrom i moralo biti liječeno antibioticima.

Iako je  placentofagija i dalje ostaje osobni izbor majke,  nužno je dobro se informirati i  biti svjestan potencijalnih rizika.

Sandra Krstev Barać

 

Literatura:

·         Marraccini ME, Gorman KS. Exploring Placentophagy in Humans: Problems and Recommendations. J Midwifery Womens Health. 2015;60(4):371-9.
·         Hayes EH. Consumption of the Placenta in the Postpartum Period. J Obstet Gynecol Neonatal Nurs. 2016;45(1):78-89.
·         Coyle CW, Hulse KE, Wisner KL, Driscoll KE, Clark CT. Placentophagy: therapeutic miracle or myth? Arch Womens Ment Health. 2015;18(5):673-80.
Joseph R, Giovinazzo M, Brown M. A Literature Review on the Practice of Placentophagia. Nurs Womens Health. 2016;20(5):476-483.
·         Farr A, Chervenak FA, McCullough LB, Baergen RN, Grünebaum A. Human placentophagy: a review. Am J Obstet Gynecol. 2017; S0002-9378(17)30963-8.
·         Buser GL, Mató S, Zhang AY, Metcalf BJ, Beall B, Thomas AR. Notes from the Field: Late-Onset Infant Group B Streptococcus Infection Associated with Maternal Consumption of Capsules Containing Dehydrated Placenta — Oregon, 2016. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2017;66:677–678.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Bordetella pertussis shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]