Razbijanje mitova: Placentofagija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Praksa jedenja placente odnosno posteljice je česta u životinjskom svijetu, posebice među sisavcima. Teza je da životinje na taj način neutraliziraju miris…

Praksa jedenja placente odnosno posteljice je česta u životinjskom svijetu, posebice među sisavcima. Teza je da životinje na taj način neutraliziraju miris svog potomka i štite ga od predatora. Smatra se, također, da jedenjem placenta majka nakoknađuje nutrijente koje je izgubila tijekom poroda te da se lakše oporavlja.

Placentofagija je donedavno bila gotovo nepoznanica među ljudima, prvi zabilježen slučaj datira iz 1970ih kada je žena u Sjevernoj Americi nakon poroda pojela posteljicu. No, posljednih godina sve više žena , osobito u SAD-u, podliježe o ovom činu, prvenstveno zahvaljujući zvijezdama poput Alicie Silverston i Kim Kardashian koje su doprinijele popularizaciji ove prakse.

Jedenje posteljice je postao i ozbiljan biznis budući da brojne kompanije u SAD nude usluge kapsulizacije placente kako bi majkama koje su gadljive omogućili da placentu unesu u obliku praktičnih kapsula.  Placenta se može konzumirati i sirova, u obliku smoothija, a može se i kuhati, peći, pirjati; mogućnosti je mnogo, a čak i postoje kuharice na tu temu.

Hir koji tek postaje metom znanstvenika

Zagovornici placentofagije promoviraju praksu tvrdnjama da će se žene, konzumiraju li posteljicu,  lakše oporaviti nakon poroda.  Nadalje ističu,  kako zahvaljujući hormonima i nutrijentima koje sadrži poput progesterona, laktogena, β – endorfina i oksitocina te željeza jedenje placente može stimulirati produkciju mlijeka te  čak stabilizirati raspoloženje majke i smanjiti rizik od postporođajne depresije.

Budući da je sama praksa novijeg datuma znanstvenih studija na ovu temu nema puno. Pregledni rad objavljen 2015 godine u časopisu Archives of Women’s Mental Health ističe kako, u stvari, ne postoje placebo-kontrolirane studije na ljudima koje bi potvrdile blagotvornost placentofagije. Rijetke studije koje bi se mogle protumačiti u korist jedenja posteljice nakon poroda provedene su na životinjskim modelima ili su stare preko 60 godina, stoga nemaju kliničku važnost.   Osim što nedostaju kvalitetne studije  o zdravstvenim učincima konzumiranja placente, malo je studija koje su se bavile samim nutritivnim sastavom. Poznato je da posteljica uistinu sadrži hormone poput progesterona i estrogena te željezo, no ostaje pitanje koliko ove tvari ostaje očuvane nakon što se posteljica skuha ili dehidrira. Valja imati na umu i da ovaj organ služi  kao filter štetnih tvari za fetus što znači da može sadržavati štetne tvari poput žive i olova.

Posteljica nije sterilna

Danas znamo da posteljica nije sterilna, kako se nekoć vjerovalo, te da može sadržavati viruse i bakterije.  Američki centar za kontrolu bolesti (Center for Disease Control and Prevention) u svijetlu rastućeg interesa za placentofagiju je izdalo upozorenje da valja izbjegavati konzumaciju posteljice  u obliku kapsula  budući da se na taj način ne uništavaju potencijalni patogeni.  Upozorenje ima svoj  temelj na slučaju iz 2016. godine kada  je majka konzumirajući zaraženu posteljicu svojem djetetu prenijela beta-hemolitički streptokok skupine B te je dijete neposredno nakon poroda razvilo respiratorni distres sindrom i moralo biti liječeno antibioticima.

Iako je  placentofagija i dalje ostaje osobni izbor majke,  nužno je dobro se informirati i  biti svjestan potencijalnih rizika.

Sandra Krstev Barać

 

Literatura:

·         Marraccini ME, Gorman KS. Exploring Placentophagy in Humans: Problems and Recommendations. J Midwifery Womens Health. 2015;60(4):371-9.
·         Hayes EH. Consumption of the Placenta in the Postpartum Period. J Obstet Gynecol Neonatal Nurs. 2016;45(1):78-89.
·         Coyle CW, Hulse KE, Wisner KL, Driscoll KE, Clark CT. Placentophagy: therapeutic miracle or myth? Arch Womens Ment Health. 2015;18(5):673-80.
Joseph R, Giovinazzo M, Brown M. A Literature Review on the Practice of Placentophagia. Nurs Womens Health. 2016;20(5):476-483.
·         Farr A, Chervenak FA, McCullough LB, Baergen RN, Grünebaum A. Human placentophagy: a review. Am J Obstet Gynecol. 2017; S0002-9378(17)30963-8.
·         Buser GL, Mató S, Zhang AY, Metcalf BJ, Beall B, Thomas AR. Notes from the Field: Late-Onset Infant Group B Streptococcus Infection Associated with Maternal Consumption of Capsules Containing Dehydrated Placenta — Oregon, 2016. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2017;66:677–678.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Vrtoglavica

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Imunološke komplikacije Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih 24 godine, točnije od 2007., Republika Hrvatska punopravna je članica Europske organizacije za transplantaciju organa, odnosno Eurotransplanta. Iskra ideje o potrebi osnivanja Eurotransplanta temeljena je na činjenici da je preživljenje onih presađenih bubrega koji su genetski što sličniji primatelju znatno bolje. Za presađivanje bubrega postoje stanja urgentnosti. Urgentni bolesnici su oni koji su […]

Kolutanje očiju

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minuteZnanstveno je utemeljeno da redovita konzumacija hrane bogate antioksidansima djeluje povoljno na zdravlje. Biljna hrana – voće, povrće, cjelovite žitarice, čaj, vino, čokolada, ekstra djevičansko maslinovo ulje i druge namirnice biljnog porijekla sadrži na stotine antioksidansa – vitamina, minerala i fitokemikalija – koji često djeluju sinergijski u borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Antioksidacijsko djelovanje posjeduju […]

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Kad tijelu ponestane željeza: vodič kroz simptome, uzroke i liječenje anemije

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteManjak željeza i anemija uzrokovana manjkom željeza predstavljaju velik zdravstveni problem u svijetu. Manjak željeza nastaje kada unos željeza nije dovoljan da zadovolji potrebe organizma ili da nadoknadi gubitke zbog bolesti, trudnoće ili drugih stanja. Apsolutni manjak željeza, koji se definira kao anemija uslijed nedostatka željeza (sideropenična anemija) znači da su tjelesne zalihe željeza stvarno […]