Premoštenje koronarnih arterija etablirani je način liječenja koronarne bolesti srca duže od 40 godina. Bolesnici nakon premoštenja koronarnih arterija imaju bolju kvalitetu života i lakše podnose tjelesne napore. Nakon operacije bolesnici obično nemaju simptome koje su imali prije operacije ili su ti simptomi slabije izraženi.
Premoštenje koronarnih arterija etablirani je način liječenja koronarne bolesti srca duže od 40 godina. Bolesnici nakon premoštenja koronarnih arterija imaju bolju kvalitetu života i lakše podnose tjelesne napore. Nakon operacije bolesnici obično nemaju simptome koje su imali prije operacije ili su ti simptomi slabije izraženi. Za dobar ishod u kratkoročnom i dugoročnom vremenu nakon premoštenja koronarnih arterija potrebno je provoditi mjere sekundarne prevencije koronarne bolesti srca. Kontrola čimbenika rizika utječe na morbiditet i na mortalitet nakon premoštenja koronarnih arterija. Nakon operacije potrebno je staviti pod kontrolu sve rizične čimbenike na koje možemo utjecati.
Često se postavlja pitanje što zapravo znači kontrola čimbenika rizika. Kontrola čimbenika rizika znači postići ciljne vrijednosti krvnog tlaka, zatim masnoća i glukoze u krvi. Jednako je važno prestati pušiti cigarete, smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu i provoditi svakodnevno tjelesnu aktivnost. Sigurno da je u svakodnevnoj kliničkoj praksi teško staviti pod kontrolu sve čimbenike rizika na koje možemo utjecati. Kontrolu čimbenika rizika nakon premoštenja koronarnih arterija možemo postići medikamentnom terapijom i promjenom loših životnih navika uz pravilnu i zdravu prehranu.
Podatke o učestalosti čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija nalazimo u brojnim istraživanjima. Rezultati istraživanja koje sam proveo o čimbenicima rizika u skupini bolesnika koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija pokazuju visoku učestalost prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka i povišenih masnoća u krvi. U ispitivanoj skupini bilo je 125 bolesnika u dobi od 36-79 godina, muškaraca je bilo 106 (84,8%), vrijeme praćenja bolesnika bilo je od 2-30 godina, prosječno 10,1 godina. Neposredno prije operacije bolesnicima je izmjerena tjelesna visina i tjelesna težina, ustanovljena je razina masnoća i glukoze u krvi, izmjeren je krvni tlak. Provedena je anketa o pušenju cigareta, tjelesnoj aktivnosti i o prehrani. Rezultati prije operacije pokazuju da povišeni krvni tlak ima (82%) bolesnika. Nakon višegodišnjeg praćenja i kontrole bolesnika, prosječno 10,1 godina, rezultati ispitivanja pokazuju da povišeni krvni tlak ima (48,8%) bolesnika.
Tijekom praćenja bolesnika ciljne vrijednosti krvnog tlaka postignute su u 64 bolesnika (51,2%). Unataoč kombiniranoj antihipertenzivnoj terapiji i preporučenim općim mjerama za sniženje krvnog tlaka postignuta je kontrola krvnog tlaka u nešto više od polovine bolesnika.
U svakodnevnoj kliničkoj praksi nailazimo na brojne probleme u liječenju povišenog krvnog tlaka. Jedan od problema je loša suradljivost kod jednog dijela bolesnika zbog uzimanje većeg broja lijekova svakog dana. Događa se, ne tako rijetko da bolesnici zaborave uzeti lijek za sniženje krvnog tlak ili sami na svoju ruku smanjuju dozu lijeka. Od općih mjera koje preporučamo bolesnicima vrlo je važno smanjenje ukupnog unosa soli u organizam, zatim smanjenje prekomjerne tjelesne težine i redovita tjelesna aktivnost. Zbog slabije suradljivosti bolesnika u provođenju medikamentne terapije i zbog ne pridržavanja preporuka danas imamo dosta loše rezultate što se tiče kontrole arterijske hipertenzije. Slične rezultate istraživanja o problemima kontrole povišenog krvnog tlaka nalazimo i u stranoj medicinskoj literaturi. Prema novijim literaturnim podacima proizlazi da su ciljne vrijednosti krvnog tlaka postignute samo u 40-55% bolesnika koji primaju antihipertenzivnu terapiju. Prošle godine su objavljeni rezultati istraživanja koje je provedeno u Turskoj na 403 bolesnika koji su podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija. Bolesnici su bili u dobi od 28-83 godine, a muškaraca je bilo 78,9%. Rezultati ispitivanja pokazuju da veliki broj bolesnika (68,2%) ima povišeni krvni tlak.
U zaključku možemo naglasiti da je jako visoka učestalost povišenog krvnog tlaka u bolesnika prije i nakon premoštenja koronarnih arterija. Nažalost, još uvijek ne postižemo ciljne vrijednosti krvnog tlaka u gotovo 50% bolesnika. Nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti imati bolje rezultate što se tiče kontrole krvnog tlaka nakon premoštenja koronarnih arterija.
28.6.2017
