Arterijska hipertenzija – tihi ubojica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak definirana je aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak viši od 140/90mmHg. Predstavlja jedan od najvažnijih spriječivih uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javnozdrastvenih problema današnjice u svijetu.

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak definirana je aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak viši od 140/90mmHg. Predstavlja  jedan od najvažnijih spriječivih uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javnozdrastvenih problema današnjice u svijetu. Povezanost arterijske hipertenzije i aterosklerotske bolesti srca, poznata je već dugi niz godina. Učestalost hipertenzije u Hrvatskoj podjednaka je kao i u Europskim zamljama i iznosi oko 40%. Nekoliko je uzroka ovakvoj, epidemijskoj pojavnosti bolesti. To su, prije svega, povećanje životnog vijeka ljudi, prekomjerna tjelesna masa, prekomjerni unosa kuhinjske soli u hrani i nedovoljna tjelesna aktivnost.

Sama bolest može se podjeliti na primarnu hipertenziju, koja je i najčešći oblik bolesti, a predstavlja bolest krvnih žila ljudskog organizma. Drugi oblik je sekundarna hipertenzije, koja ima uzrok izvan krvožilnog sustava i koja je prisutna u 5-10% bolesnika s hipertenzijom. Značajna razlika između ova dva oblika bolesti je u tome što je primarna hipertenzija doživotna i kronična bolest, koja zahtjeva i doživotno liječenje. Sekundarni oblik hipertenzije je izlječiv, a javlja se, prvenstveno u mlađih dobnih skupina. Poseban problem predstavljaju mladi pretili ljudi ili čak i djeca, koji već u ranoj životnoj dobi razvijaju arterijsku hipertenziju i kod kojih predstoji cjeloživotna borba sa ovom opakom bolesti.

Povišeni krvni tlak dugotrajno dovodi do oštećenja čitavog niza organa. To su prije svega ateroskleroza svih krvnih žila organizma, koja dovodi do pojave angine pektoris i infarkta miokarda, moždanog udara ili bolesti arterija nogu. Nadalje, tu je i oštećenje bubrega, zadebljanje srčanog mišića, oštećenje vida. Tek pravovremenim početkom terapijskih mjera, te striktnim održavanjem krvnog tlaka ispod vrijednosti 140/90mmHg, možemo prevenirati oštećenja ciljanih organa. Visina krvnog tlaka direktno je vezana uz očekivano trajanje života određene osobe. Poznata je studija koja je utvrdila da muškarac od 35 godina s vrijednostima krvnog tlaka 120/80 živi 20 godina dulje no njegov vršnjak s vrijednostima krvnog tlaka 150/90mmHg.

U borbi protiv hipertenzije, na raspolaganju su nam različite mjere liječenja. To su prije svega nefarmakološke mjere, koje mora provoditi svaki hipertoničar, a sastoje se od redukcije tjelesne mase kod pretilih bolesnika, umjerena tjelesna aktivnost i dijeta sa smanjenim unosom kuhinjske soli. Ipak, u većine hipertoničara, ovakve mjere neće biti dovoljne, te je potrebna terapija lijekovima. U težim stupnjevima hipertenzije to može znaćiti i nekoliko različitih lijekova istovremeno ili kroz 24 sata.

Poražavajuća je činjenica to što se, unatoč vrlo potentnim lijekovima, uspješno liječi tek 30tak % hipertoničara. Uzrok tome je što je hipertenzija bolest koja ne boli, te radi štetu „polako i u tišini“. Stoga veliki broj bolesnika nije ni svjestan postojanja bolesti. Drugi dio bolesnika je svjestan postojanja bolesti, ali nije zainteresiran za liječenje „nečega što ne boli“. No, kad šteta jednom nastane, povratka u puno zdravlje više nema. Zbog svega spomenutog, neobično je važno pravovremeno prepoznati početak bolesti i pridržavati se mjera liječenja predloženih od strane obiteljskog liječnika. U slučaju težih oblika hipertenzije, svakako će biti potrebna i pomoć liječnika specijaliziranih za liječenje ove bolesti: nefrologa ili kardiologa.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Prehrana shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srce

Kako protumačiti RTG nalaz pluća s naglašenim perihilarnim bronhovaskularnim crtežom i uvećanom sjenom srca?

Srce

Kakav je moj nalaz ergometrije?

Srce Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]