Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju veliku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u kardiovaskularnih bolesnika.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost značajno povećavaju rizik nastanka nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju veliku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u kardiovaskularnih bolesnika. Istraživanje provedeno prije nekoliko godina u Pekingu na 6 083 koronarnih bolesnika pokazalo je da 74% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, a samo 26% bolesnika ima normalni indeks tjelesne mase (ITM).

Nedavno sam završio istraživanje o utjecaju prekomjerne tjelene težine i pretilosti na pojavnost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija. Analiziran je indeks tjelesne mase prije operacije i na kraju praćenja bolesnika i učestalost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. U prospektivnoj studiji analizirani su podaci 80 uzastopnih bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. U skupini je bilo 16 žena i 64 muškaraca u dobi od 36 do 79 godina, prosječne dobi 59,3 godine. Ženu su bile starije od muškaraca, njihova prosječna dob je 65,1 god. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je od 2 do 28 godina, prosječno 18,6 godina.
Normalan indeks tjelesne mase (ITM: 18,5-25 kg/m2 ) prije operacije i na kraju praćenja imalo je samo 5 bolesnika (6,2%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: 25-30 kg/m2) imala su 40 bolesnika (50%), a pretilost (ITM >30 kg/m2 ) 35 bolesnika (43,8%). Do operacije 45 bolesnika bili su pušači (56%), a nakon operacije bilo je 8 pušača (10%).

Tijekom praćenja 8 bolesnika (10%) imalo je infarkt ili reinfarkt miokarda, a 11  bolesnika (13,7%) bilo je podvrgnuto ponovljenoj revaskularizaciji miokarda tj. perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) s implantacijom stenta ili ponovljenoj operaciji premoštenja koronarnih arterija. Moždani udar ili tranzitorni ishemijski napad (TIA) imalo je 5 bolesnika (6,2%). Zbog zatajenja srca hospitalizirano je 6  bolesnika (7,5%)), a zbog srčanih aritmija hospitalizirana su 3 bolesnika (3,7%). Simptome angine pektoris imalo je 13 bolesnika (16,2%). Tijekom praćenja umrlo je 7 bolesnika (8,7%).  Uzroci smrti bili su iznenadna srčana smrt, zatajenje srca, fatalni moždani udar,  maligna bolest u dva bolesnika, jedan bolesnik je poginuo u nesretnom slučaju i jedan bolesnik je počinio samoubojstvo.
U skupini bolesnika koji su imali infarkt ili reinfarkt tijekom praćenja bilo je 7 pretilih (85,7%), a samo 1 bolesnik je imao normalni indeks tjelesne mase. Smrtni ishod bio je također povezan s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti, 5 bolesnika (71,4%) imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, a samo 2 bolesnika imala su normalni indeks tjelesne mase. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da  94%  bolesnika prije operacije premoštenja koronarnih arterija i na kraju višegodišnjeg praćenja ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Sva naša nastojanja i edukacija o potrebi smanjenja suvišnih kilograma kod naših bolesnika ne daju dobre rezultate. Preporuke o promjenama životnih navika, pravilnoj prehrani, svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti i prestanku pušenja kod bolesnika nisu prihvaćene prema našim očekivanjima. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost snažni su čimbenici rizika nastanka nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da  više od 90% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost prije i nakon premoštenja koronarnih arterija. U ispitivanoj skupini bolesnika vidljiva je značajna povezanost između ova dva čimbenika rizika i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost ima 71-85% bolesnika koji su imali nepovoljne kardiovaskularne događaje nakon operacije premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pretilost

Želim ostati trudna, ali bezuspješno. Predstavljaju li moji kilogrami problem?

Kelp

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteU doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Hrana

B.Fit zamjenski obrok za smanjenje prekomjerne ili održavanje poželjne tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nealkoholna bolest jetre

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Pretilost

Je li vaš metabolizam zaista spor?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteZasigurno imate onu jednu prijateljicu koja može apsolutno sve jesti i nikad se ne deblja. Jedino što takvu pojavu može objasniti je, naravno, brzi metabolizam! Je li situacija zaista takva? Nastavite čitati i otkrijte s nama!

Trudnoća

Je li riskantna još jedna trudnoća s ovakvim nalazima?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]