Premoštenje koronarnih arterija u bolesnika sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U studiju su bili uvršteni bolesnici sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Bolesnici su imali ehokardiografski utvrđenu sniženu istisnu frakciju lijeve klijetke (35% ili niže). Većina bolesnika bila je lošeg funkcijskog stanja prema kriterijima NYHA klasifikacije engl. New York Heart Association.

U studiju su bili uvršteni bolesnici sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Bolesnici su imali ehokardiografski utvrđenu sniženu istisnu frakciju lijeve klijetke (35% ili niže). Većina bolesnika bila je lošeg funkcijskog stanja prema kriterijima NYHA klasifikacije engl. New York Heart Association. Revaskularizacija miokarda bila je indicirana u bolesnika zbog progresije simptoma angine ili pogoršanja zatajenja srca. Ove godine objavljeni su rezultati studije  STICHES  engl. Surgical Treatment for Ischemic Heart Failure Extension Study, uvršteno je 1212 bolesnika, a vrijeme praćenja bilo je 9,8 do 9,9 godina. Novi objavljeni rezultati dugoročnog praćenja zapravo su nastavak istraživanja ranije spomenute studije STICH. Primarni ishod dogodio se u 398 bolesnika (66,1%) u skupini bolesnika koji su primali medikamentnu terapiju, te u 359 bolesnika (58,9%) u skupini bolesnika koji su uz medikamentnu terapiju bili podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija. Smrt zbog kardiovaskularnog uzroka dogodila se u 40,5% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 49,3% bolesnika na medikamentnoj terapiji.

Smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog kardiovaskularnih uzroka bila je u 76,6% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 87% bolesnika na medikamentnoj terapiji, razlika između skupina statistički je značajna (p<0,001). Smrt zbog bilo kojeg uzroka ili potreba za revaskularizacijom miokarda bila je u 63,6% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 79,4% bolesnika na medikamentnoj terapiji, razlika između skupina statistički je značajna (p<0,001). Tijekom praćenja u 17,2% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija ugrađen je kardioverter defibrilator te u 19,6% bolesnika na medikamentnoj terapiji. Perkutana koronarna intervencija (PCI) učinjena je u 7,0% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 8,3% bolesnika na medikamentnoj terapiji. Statistička analiza podataka  kliničke studije  STICHES pokazuje 16% manju smrtnost zbog bilo kojeg uzroka u skupini bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija u usporedbi sa skupinom bolesnika koji su bili samo na medikamentnoj terapiji tijekom dugoročnog praćenja tijekom 10 godina. Premoštenjem koronarnih arterija već otprilike za 18 mjeseci preveniramo jednu smrt zbog bilo kojeg uzroka na svakih 14 liječenih bolesnika i jednu srčanu smrt na svakih 11 liječenih bolesnika. Svi sekundarni ishodi; smrt zbog kardiovaskularnih uzroka, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog zatajenja srca, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog kardiovaskularnih uzroka, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog bilo kojeg uzroka i smrt zbog bilo kojeg uzroka ili revaskularizacija premoštenjem koronarnih arterija ili perkutanom koronarnom intervencijom bili su zastupljeni u manjem broju u skupini bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija nego u skupini bolesnika na medikamentnoj terapiji.

U zaključku, rezultati studije pokazuju značajnu korist od premoštenja koronarnih arterija uz medikamentnu terapiju u bolesnika sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke, ishemijskom bolešću srca i zatajenjem srca. Premoštenjem koronarnih arterija već otprilike za 18 mjeseci preveniramo jednu smrt zbog bilo kojeg uzroka na svakih 14 liječenih bolesnika i jednu srčanu smrt na svakih 11 liječenih bolesnika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srčani mišić

Srce i proces starenja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Koronarne arterije

MSCT koronarografija – molim Vas mišljenje za nalaz

Koronarne arterije

MSCT koronarografija

Srce

Povezanost fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Porastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje