Premoštenje koronarnih arterija u bolesnika sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U studiju su bili uvršteni bolesnici sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Bolesnici su imali ehokardiografski utvrđenu sniženu istisnu frakciju lijeve klijetke (35% ili niže). Većina bolesnika bila je lošeg funkcijskog stanja prema kriterijima NYHA klasifikacije engl. New York Heart Association.

U studiju su bili uvršteni bolesnici sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Bolesnici su imali ehokardiografski utvrđenu sniženu istisnu frakciju lijeve klijetke (35% ili niže). Većina bolesnika bila je lošeg funkcijskog stanja prema kriterijima NYHA klasifikacije engl. New York Heart Association. Revaskularizacija miokarda bila je indicirana u bolesnika zbog progresije simptoma angine ili pogoršanja zatajenja srca. Ove godine objavljeni su rezultati studije  STICHES  engl. Surgical Treatment for Ischemic Heart Failure Extension Study, uvršteno je 1212 bolesnika, a vrijeme praćenja bilo je 9,8 do 9,9 godina. Novi objavljeni rezultati dugoročnog praćenja zapravo su nastavak istraživanja ranije spomenute studije STICH. Primarni ishod dogodio se u 398 bolesnika (66,1%) u skupini bolesnika koji su primali medikamentnu terapiju, te u 359 bolesnika (58,9%) u skupini bolesnika koji su uz medikamentnu terapiju bili podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija. Smrt zbog kardiovaskularnog uzroka dogodila se u 40,5% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 49,3% bolesnika na medikamentnoj terapiji.

Smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog kardiovaskularnih uzroka bila je u 76,6% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 87% bolesnika na medikamentnoj terapiji, razlika između skupina statistički je značajna (p<0,001). Smrt zbog bilo kojeg uzroka ili potreba za revaskularizacijom miokarda bila je u 63,6% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 79,4% bolesnika na medikamentnoj terapiji, razlika između skupina statistički je značajna (p<0,001). Tijekom praćenja u 17,2% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija ugrađen je kardioverter defibrilator te u 19,6% bolesnika na medikamentnoj terapiji. Perkutana koronarna intervencija (PCI) učinjena je u 7,0% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 8,3% bolesnika na medikamentnoj terapiji. Statistička analiza podataka  kliničke studije  STICHES pokazuje 16% manju smrtnost zbog bilo kojeg uzroka u skupini bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija u usporedbi sa skupinom bolesnika koji su bili samo na medikamentnoj terapiji tijekom dugoročnog praćenja tijekom 10 godina. Premoštenjem koronarnih arterija već otprilike za 18 mjeseci preveniramo jednu smrt zbog bilo kojeg uzroka na svakih 14 liječenih bolesnika i jednu srčanu smrt na svakih 11 liječenih bolesnika. Svi sekundarni ishodi; smrt zbog kardiovaskularnih uzroka, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog zatajenja srca, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog kardiovaskularnih uzroka, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog bilo kojeg uzroka i smrt zbog bilo kojeg uzroka ili revaskularizacija premoštenjem koronarnih arterija ili perkutanom koronarnom intervencijom bili su zastupljeni u manjem broju u skupini bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija nego u skupini bolesnika na medikamentnoj terapiji.

U zaključku, rezultati studije pokazuju značajnu korist od premoštenja koronarnih arterija uz medikamentnu terapiju u bolesnika sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke, ishemijskom bolešću srca i zatajenjem srca. Premoštenjem koronarnih arterija već otprilike za 18 mjeseci preveniramo jednu smrt zbog bilo kojeg uzroka na svakih 14 liječenih bolesnika i jednu srčanu smrt na svakih 11 liječenih bolesnika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srčani mišić

Srce i proces starenja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Koronarne arterije

MSCT koronarografija – molim Vas mišljenje za nalaz

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Šećerna bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteViše od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Arterije

Povezanost fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePorastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni […]

Koronarne arterije

MSCT koronarografija

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]