Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. Koronarna bolest i PAB imaju iste čimbenike rizika od kojih su većina promjenjivi: šećerna bolest, arterijska hipertenzija, dislipidemija, pušenje cigareta (aktivno i pasivno); te nepromjenjivi čimbenici rizika (starija dob, obiteljska predispozicija). U bolesnika sa ŠB 2 do 4 puta se povećava rizik nastanka PAB. Rizik nastanka PAB se kod ŠB povećava duljinom trajanja ŠB, slabijom kontrolom šećera u krvi (svakim porastom glikiranog hemoglobina HbA1c za 1% povećava se rizik velikog kardiovaskularnog događaja za 14,2%). U bolesnika sa ŠB češće nastaje neuropatija, infekcija, ulceracije kože. Bolesnici s PAB-om koji boluju od ŠB imaju lošiju prognozu od onih bez ŠB. Kako bi se smanjio rizik komplikacija i smrtnosti, te poboljšali zdravstveni ishodi ovih bolesnika, veoma je važno pravovremeno prepoznati bolest, odnosno dijagnosticirati PAB i uvesti odgovarajuće liječenje. U osnovi patofiziološkog procesa ateroskleroze je upala, pa se u laboratorijskim nalazima krvi često može ustanoviti povišena razina upalnih parametara: C reaktivnog proteina, fibrinogena, homocisteina.

PAB se može prezentirati tipičnim simptomima: otežano hodanje, bolovi u nogama (mogu se javiti u butinama, bedrima, listovima, stopalima) ili kukovima /grčeviti ili tupi bolovi/, osobito u naporu koji popuste odmaranjem, ponekad se PAB manifestira umorom ili osjećajem napetosti u nogama, a ako su zahvaćene arterije ruku, tada se javljaju bolovi ili umor u rukama. Kod uznapredovale PAB bolovi u udovima mogu biti prisutni u mirovanju ili kod promjene položaja tijela  Ponekad simptomi mogu biti slični onima koje uzrokuju bolesti mišićno-koštanog sustava ili bolesti zglobova. U slučaju pojave rana na nogama, one će sporo cijeliti unatoč odgovarajućem liječenju. Na žalost 75% bolesnika sa ŠB i PAB-om nema simptoma. Razlog tome je često razvijena neuropatija, odnosno oštećenje perifernog živčanog sustava. Kod tih bolesnika postoji jasan rizik da se bolest kasno dijagnosticira, odnosno kad već nastupe ishemijske promjene na nogama koje zahtijevaju amputaciju.

Kod svakog bolesnika sa ŠB treba uzeti detaljnu anamnezu, osobito u cilju razotkrivanja simptoma PAB-a (sposobnost hodanja, umor ili bolovi u udovima, rane na koži koje otežano cijele); izvršiti detaljan fizikalni pregled koji uključuje palpaciju i auskultaciju perifernih pulzacija, uočavanje promjena boje kože ili njezinih oštećenja (rane, ulkusi), promjena temperature kože, mjerenje arterijskog tlaka na obje nadlaktice; procijeniti kardiovaskularne čimbenike rizika.

U daljnjem dijagnostičkom postupku treba odrediti „ankle-brachial indeks“ (ABI) pomoću mjerenja sistoličkog tlaka na perifernim arterijama potkoljenica i stopala. ABI se izražava kao omjer tlakova na perifernim arterijama nogu prema tlaku nadlaktične arterije. Što je ABI niži to je veći stupanj aterosklerotske bolesti perifernih arterija. U slučajevima visokih vrijednosti ABI, postoji mogućnost postojanja PAB, ali su vrijednosti indeksa visoke zbog kalcificiranih stijenki arterija zbog čega je otežana ili onemogućena kompresija istih. Vrijednosti ABI < 0,9 ukazuju na PAB, a ABI > 1,3 također ukazuje na PAB i označava veći rizik kardiovaskularnog pobola i smrtnosti. Svakako u spornim slučajevima i u cilju što točnije dijagnoze, treba učiniti ultrazvuk s pulsirajućim i obojenim doplerom perifernih arterija. Tom pretragom mogu se dobiti detaljni podaci o morfologiji i hemodinamici arterijske cirkulacije. U nejasnim slučajevima i kad je neophodna još detaljnija analiza arterijske cirkulacije u cilju invazivnog ili kirurškog liječenja, treba učiniti kompjuteriziranu arterijsku tomografiju (CT), magnetsku rezonanciju (MR), angiografiju. Budući se u tim pretragama koriste kontrastna sredstva koja opterećuju bubrežnu funkciju koja je kod bolesnika sa ŠB često oštećena, potreban je pojačan oprez kod tih bolesnika zbog mogućeg nastanka nefropatije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Djeca

Akutna bol kod djece: kako ju prepoznati i liječiti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol je važan simptom koji nam signalizira da se u organizmu događa bolest ili ozljeda. Obzirom da je bol osobno iskustvo, veliki je izazov prepoznavanje i procjena boli kod male djece koja još ne govore. Uzroci boli Prema Međunarodnom udruženju za proučavanje boli (International Association for the Study of Pain, IASP), bol je „neugodan osjetni […]

Bolest

Molim mišljenje na nalaz krvi

Jetra

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Šećerna bolest

Šećerna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteŠećerna bolest je poremećaj metabolizma glukoze i najčešća je kronična endokrina bolest. Tri glavna tipa šećerne bolesti su: šećerna bolest tip 1, šećerna bolest tip 2 i gestacijski dijabetes (javlja se tijekom trudnoće i nestaje najkasnije šest tjedana nakon poroda). Dijagnozu šećerne bolesti liječnik može postaviti ako je u dva navrata GUK natašte >7mmol/l ili […]

Bolest

Je li moguće da uz dobru krvnu sliku imam neku upalnu bolest u crijevima?

Kardiovaskularne bolesti

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]