Uloga ACE inhibitora u ambulantnom liječenju kardioloških bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Osim što smanjuju kliničke simptome, smanjuju broj hospitalizacija i mortalitet bolesnika. Sve to, čini ih jednim od najpropisivanijih lijekova današnjice…

ACE inhibitori (inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima) su lijekovi koji se koriste za liječenje arterijske hipertenzije, kongestivnog zatajenja srca, postinfarktnog remodeliranja lijeve klijetke, u protekciji dijabetičke nefropatije i proteinurije te u prevenciji moždanog udara. Na taj način, osim što smanjuju kliničke simptome, smanjuju broj hospitalizacija i mortalitet bolesnika. Sve to, čini ih jednim od najpropisivanijih lijekova današnjice.

ACE inhibitori djeluju modulacijom renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava (RAAS). Blokirajući angiotenzin konvertirajući enzim, ACE inhibitori znatno blokiraju pretvorbu angiotenzina I u angiotenzin II. U isto vrijeme smanjuju i degradaciju bradikinina. Stoga djeluju na način da snižavaju krvni tlak smanjujući nastajanje jakog vazokonstriktora (angiotenzin II) i smanjujući razgradnju jakog vazodilatatora (bradikinina). Na taj način snižavaju arterijski otpor protjecanju krvi i povećavaju venski kapacitet, povećavaju srčani minutni volumen i srčani indeks, snižavaju bubrežno-vaskularni otpor te vode povećavanju izlučivanja natrij klorida u urin.

ACE inhibitori imaju cjelodnevno djelovanje uz doziranje uglavnom jednom dnevno. Biotransformacija lijeka provodi se u jetri, a eliminacija lijeka odvija se uglavnom bubregom, a manjim dijelom jetrom.

S obzirom na djelotvornost, danas su najpotentniji ramipril, perindopril, trandolapril i zofenopril. Svi oni snažno snižavaju krvni tlak, smanjuju proteinuriju, smanjuju smrtnost kod zatajenja srca i akutnog infarkta miokarda te smanjuju progresiju nefropatije na temelju velike lipofilnosti i visokog afiniteta prema tkivnoj angiotenzin konvertazi.

Stanja u kojima su ACE inhibitori kontraindicirani su trudnoća, hiperkalemija i bilateralna stenoza bubrežnih arterija.

U kliničkoj praksi kada sam ACE inhibitor nije dovoljno učinkovit, vrlo često se kombinira s diureticima radi boljeg postizanja kontrole hipertenzije (obično tiazid ili tiazidima sličan diuretik indapamid). Danas na tržištu sve više postoje posebni lijekovi koji su fiksna kombinacija ACE inhibitora i diuretika u obliku jedinstvene tablete koja omogućuje jednostavniju primjenu. Ove fiksne kombinacije pokazale su se vrlo učinkovitom i svrsishodnom te danas skoro svaki ACE inhibitor ima svoju fiksnu kombinaciju s diuretikom. U fiksnim kombinacijama bolji je odgovor na terapiju u većeg broja bolesnika. Veća je vjerojatnost  bržeg postizanja ciljnih vrijednosti krvnog tlaka, a manja je vjerojatnost  odustajanja bolesnika od uzimanja lijeka i veća je ustrajnost. Osim s diureticima, ACE inhibitori se mogu kombinirati i s blokatorima kalcijevih kanala, primjerice fiksna kombinacija verapamila s postupnim otpuštanjem i trandolaprila. Osim trandolaprila u svijetu se s blokatorima kalcijevih kanala kombinira još i ramipril.

Neželjeni efekti ACE inhibitora su rijetki, a najčešće se spominju suhi kašalj, glavobolja i vrtoglavica te rjeđe umor, hipotenzija, dispepsija, nauzeja i osip. Također, kod oko 1% slučajeva može se javiti hiperkalijemija. Ukoliko se jave neke od navedenih nuspojava, prvi izbor za zamjenu lijeka su blokatori angiotenzinskih I receptora.

Važno je napomenuti i da je većina ACE-inhibitora na osnovnoj listi HZZO-a zbog čega nemaju nadoplatu, pa su dostupniji bolesnicima.

Kardiolog u kardiološkoj ambulanti postavlja dijagnozu na osnovu anamneze (razgovora sa pacijentom o tegobama), kliničkom pregledu i dodatnoj dijagnostici. Najčešće se koriste dijagnostičke metode poput: EKG-a, rentgenske slike srca i pluća, ultrazvučnog pregleda srca, holtera EKG-a i holtera krvnog tlaka, ergometrije (test opterećenja) i koronarografije. Nakon postavljene dijagnoze, ACE-inhibitori se koriste u većini kardioloških bolesti, npr. u arterijskoj hipertenziji, ishemijskoj bolesti srca (angina pectoris i infarkt miokarda), valvularnim bolestima srca, kardiomiopatijama, srčanom zatajenju, plućnom srcu, pa čak i u poremećajima ritma.

Da bi postigli dobru regulaciju krvnog tlaka često je potrebno nekoliko procjena i promjena terapije. Moramo inzistirati na suradnji prilikom titriranja doza i dodavanja lijekova, sve dok nismo tlak spustili na željenu razinu. Pošto je potrebna doživotna terapija, manjak bolesnikove suradljivosti može značajno utjecati na reguliranost krvnog tlaka ili stupanj neke druge osnovne bolesti. Zato su edukacija, potpora i suosjećanje najvažniji za uspješno liječenje.

Literatura

1. Mancia G, Fagard R, Narkiewicz K, Redon J, Zanchetti A, Bohm M, et al. 2013 ESH/ESC guidelines for the management of arterial hypertension: the Task Force for the Management of Arterial Hypertension of the European Society of Hypertension (ESH) and of the European Society of Cardiology (ESC). Eur Heart J. 2013;34:2159–2219.

2. Hara A, Tanaka K, Ohkubo T, Kondo T, Kikuya M, Metoki H, et al. Ambulatory versus home versus clinic blood pressure: the association with subclinical cerebrovascular diseases: the Ohasama Study. Hypertension. 2012; 59: 22-28.

3. Palatini P. Ambulatory and home blood pressure measurement: complementary rather than competitivemethods. Hypertension. 2012;59:2-4.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koenzim Q10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]