Kako se crijevna mikrobiota mijenja sa starenjem

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Do 2050. godine u svijetu će biti preko 390 milijuna osoba starijih od 80 godina. Mnogi od njih doživjet će staračku slabost ili krhkost popraćenu gubitkom tjelesne mase, mišićne mase i snage…

Do 2050. godine u svijetu će biti preko 390 milijuna osoba starijih od 80 godina. Mnogi od njih doživjet će staračku slabost ili krhkost popraćenu gubitkom tjelesne mase, mišićne mase i snage. Čak ni pretilost u starijoj dobi ne sprečava pojavu staračke slabosti uz koju se nerijetko javljaju i sarkopenija, smanjenje kognitivne sposobnosti te učestale infektivne bolesti. Osim pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, čini se da na zdravlje i sastav tijela može utjecati i crijevna mikrobiota. Stoga se interes znanstvenika usmjerio na proučavanje sastava crijevne mikrobiote i u osoba starije dobi.

Mikroorganizmi gastrointestinalnog sustava neophodni su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke bakterije mogu biti i potencijalno patogene. Pojednostavljeno možemo reći da smo više bakterije nego ljudi, budući da u našem tijelu nosimo više bakterijskih stanica nego naših tjelesnih stanica. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena, odnosno, kada  „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor u čovjeka.
Zaštitna mikrobiota najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos šećera, zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata što karakterizira tzv. zapadnjačku prehranu.  Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine. Mikrobiota se razmatra kao zasebni, „virtualni organ“ čija se funkcija vezuje uz brojne organe i organske sustave te ima ulogu u zaštiti od brojnih bolesti.

Danas znamo da svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija i taj sastav promatra se kao „otisak prsta“. Također, poznato je da osobe koje žive u ruralnim krajevima u svojim crijevima nose veću količinu i veći broj različitih vrsta bakterija nego osobe koje žive u gradovima. Novo istraživanje japanskih znanstvenika objavljeno u BMC Microbiology pokazalo je promjene u sastavu crijevne mikrobiote s obzirom na stadije života domaćina.
Uz pomoć DNK sekvenciranja znanstvenici su uspjeli uočiti obrazac evolucije bakterija iz crijeva koji se mijenja s obzirom na starenje čovjeka.

Ustanovili su da na sastav mikrobiote više utječe upravo dob, nego pojedinačne razlike među ljudima. Mikrobiota ispitanika mlađih od 20 godina mijenjala se s obzirom na njihovo sazrijevanje, a mikrobiota 70-godišnjaka promijenila se u odnosu na onu 20-godišnjaka. Istraživanje je pokazalo kako se broj prevladavajućih bakterija u crijevima čovjeka smanjio ili povećao. Riječ je o koljenima Firmicutes, Bacteroidetes te o aktinobakterijama i proteobakterijama. Aktinobakterije u velikom broju pronalazimo kod dojenčadi, a njihov se broj naglo smanjuje prestankom dojenja te posebno nakon 60. godine. Proteobakterije se, pak, najčešće mogu pronaći kod dojenčadi i starije populacije, a kod starijih nalazimo i Bacteroidetes. Firmicutes je koljeno bakterija najbrojnije odmah nakon razdoblja dojenja i kod djece starije od 4 godine. Najučestalija bakterija u crijevima ispitanika, bez obzira na dob, bila je Bifidobacterium longum. Ona je zaslužna za fermentaciju šećera iz majčinog mlijeka i biljaka pa nije neobično da je najzastupljenija vrsta bakterije u bilo kojem razdoblju čovjekova života, što je čini vrlo bitnom za njegovo zdravlje.
Rezultati ovog istraživanja mogli bi koristiti znanstvenicima u budućim istraživanjima zdrave crijevne mikrobiote u svim razdobljima života, ali i u istraživanjima koja objašnjavaju vezu između određenih bakterija i zdravlja njihova domaćina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Bordetella pertussis shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?