Nove spoznaje o kavi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nemoj piti kavu da ne ostaneš mali! Od kave će ti narasti rep! Takve tvrdnje pomalo su smiješne, no bojazan da će ispijanje kave povećati opasnost od pojave visokog krvnog tlaka.

Nemoj piti kavu da ne ostaneš mali! Od kave će ti narasti rep! Takve tvrdnje pomalo su smiješne, no bojazan da će ispijanje kave povećati opasnost od pojave visokog krvnog tlaka ne zvuči jednako zabavno. Novija istraživanja pokazuju da kava i nije tako loša.

Gdje je dakle istina, je li kava dobra ili loša za zdravlje? Odgovor je da kava ne šteti, a čak može i pomoći! Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća utjecaj kave na zdravlje u žarištu je istraživanja brojnih znanstvenika. Gotovo svakoga tjedna možemo pročitati pokoje istraživanje o svojstvima kave. Istraživanja su se odmakla od proučavanja psihoaktivne supstancije kofeina, a u kavi je pronađeno čak 800 različitih aromatskih spojeva od kojih mnogi imaju snažnu antioksidativnu aktivnost.

Kava u prevenciji Alzheimerove bolesti

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju dosljednu povezanost redovite konzumacije kave i mogućeg smanjenja rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Pregled ključnih saznanja ovih istraživanja prezentiran je na simpoziju 2014 Alzhemier Europe Annual Congress.

Mnoga epidemiološka istraživanja pokazala su da je dugotrajna i redovita konzumacija umjerenih količina kave povezana s nižim rizikom od  Alzheimerove bolesti, a procjenjuje se da ljubitelji kave imaju i do 20 % niži rizik od razvoja ove progresivne bolesti.

Blagotvoran učinak kave prije svega se pripisuje njenom sadržaju kofeina i polifenolnih spojeva. Kofein može pomoći u prevenciji nastanka amiloidnih plakova i neurofibrilarnih čvorova u mozgu, koji su glavni pokazatelji Alzheimerove bolesti. Nadalje, i kofein i polifenoli mogu smanjiti upalu te usporiti propadanje moždanih stanica, pogotovo u područjima mozga bitnim za pamćenje.

Smatra se da je za postizanje optimalnog zaštitnog učinka potrebno popiti tri do pet šalica kave dnevno.

Ispijanje kave i zdravlje srca

Poznato je da je umjerena konzumacija kave povezana s nižim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 te bolesti srca. Međutim, utjecaj kave na zdravlje kardiovaskularnog sustava i dalje je kontroverzan jer je njena konzumacija povezana i s povišenim razinama kolesterola te visokim krvnim tlakom.

Stoga je u studiji objavljenoj 2015. godine u časopisu Heart skupina korejskih stručnjaka ispitala povezanost unosa kave i prisutnosti kalcija na koronarnim arterijama, koji ukazuje na otvrdnuće ovih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić, te je povezan s većim rizikom od srčanog udara.

Istraživanje je bilo provedeno na 25 138 muškaraca i žena prosječne dobi od 41 godine. Ispitanici su prema učestalosti konzumacije kave bili podijeljeni u više skupina, a rezultati su pokazali da je najmanju prisutnost kalcija u koronarnim arterijama imala skupina koja je ispijala 3-5 šalica kave dnevno.

Redovito ispijanje kave može zaštititi jetru

Kineska studija objavljena 2014. godine u časopisu Hepatology, ispitivala je koliko navike poput redovite konzumacije različitih napitaka mogu smanjiti rizik od prijevremene smrti uzrokovane cirozom jetre.

Zahvaljujući prikupljenim podacima  o 63 000 ispitanika potvrđeno je kako navike poput svakodnevnog ispijanja 2 ili više šalice kave može sniziti rizik od smrti uzrokovane cirozom jetre za 66 %. Isti učinak nije uočen u osoba koji ne unose kavu te u onih koji su redovito unosili zeleni, crni čaj ili zaslađene napitke. Očekivano, unos od 20 g alkohola dnevno, sadržanog u primjerice 2 dl vina, je povećao rizik od prijevremene smrti od ciroze jetre.

Umjereni unos kave ne potiče dehidraciju

Posljednjih 80 godina raspravlja se da li napitci bogati kofeinom posjeduju diuretski učinak odnosno potiču povećano izlučivanje tekućine iz organizma. Poveznica između unosa kofeina i izlučivanja tekućine iz tijela leži u djelovanju kofeina na hormone koji reguliraju razine tjelesnih tekućina. No, da li kofein doista posjeduje diuretski učinak, engleski znanstvenici ispitali su putem randomizirane studije objavljene 2014 godine u časopisu PLOS One i provedene na 50 zdravih muškaraca koji redovito unose kavu.

Tijekom studije ispitanici su unosili 4 šalice kave koje su sadržavale 200 mg kofeina po šalici, a zatim 4 čaše vode.  Iako, neke studije smatraju kako se diuretski učinak postiže pri većem unosu od 500 mg kofeina dnevno, rezultati ove studije pokazali su kako unos od čak 800 mg kofeina dnevno nije pridonio tom učinku. Međutim, analizom krvi i urina primijećen je poveći gubitak natrija u osoba koje su pile kavu u odnosu na one koje su unosile vodu.

Adekvatna hidracija organizma važan je segment optimalnog fiziološkog funkcioniranja tijela te se zato odraslim muškarcima preporuča unos od 2,5 litre tekućine dnevno za postizanje homeostaze organizma.

Kofeinska granica – uživajte umjereno

Neki su ljudi osjetljivi čak i na malu količinu kofeina u npr. kavi bez kofeina, dok neki bez problema podnose velike količine. Teško je predvidjeti koliko kofeina netko može podnijeti, čak i kad se uzmu u obzir dob, spol i tjelesna masa. Novija istraživanja pokazuju da geni imaju značajnu ulogu u reakciji tijela na kofein. Opća je preporuka za maksimalan unos kofeina od 400 mg/dan. Za trudnice je granica 300 mg. Kao i kod alkohola, onima koji piju puno kave potrebne su sve veće količine za jednaki učinak.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Paracetamol shutterstock_1761324461

Kombinacija ibuprofena i paracetamola za samoliječenje

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteU samoliječenju najčešće posežemo za paracetamolom ili za nekim nesteroidnim protuupalnim lijekom (NSAIL) poput ibuprofena, naproksena ili ketoprofena. Kod jače akutne boli (npr. zubobolja, menstrualna bol, bol u leđima nakon naprezanja) ponekad jedna djelatna tvar nije dovoljna. Tada je korisna fiksna kombinacija ibuprofena i paracetamola (u jednoj tableti su oba lijeka), jer kod određenih vrsta […]

Trudnoća

Je li moguća trudnoća nakon odnosa na prvi dan menstruacije uz uzimanje “pilule za dan poslije” i izostanak krvarenja?

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Beba

Kako pravilno prijeći s jedne adaptirane formule na drugu kod bebe od 6 mjeseci?

Psihički stres shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?