Pivo pogoduje zdravlju, ali ključ je u umjerenosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Egipatska legenda kaže da je izumitelj piva bio Oziris, bog plodnosti, zemlje i vegetacije, a u davnim vremenima pivo se nije smatralo samo pićem, smatralo se i lijekom i hranom.

To drevno piće preživjelo je do danas i steklo iznimnu popularnost pa danas razlikujemo veliki broj različitih vrsta, okusa i boja piva. Pivo se proizvodi  od biranih sirovina – slada, žitarica, hmelja, kvasca i vode. Sve su to prirodni sastojci koji doprinose zdravoj i uravnoteženoj prehrani.

Tekuća hrana

Iako se prije smatralo kako alkohol iz piva dehidrira i stoga ovo piće nije primjereno za gašenje žeđi, novija saznanja govore nam da je riječ o zabludi. Više od 90 % piva je voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Ipak, kako ne bi prevladao dehidrirajući učinak alkohola, pivo treba piti umjereno.

Pivo ne sadrži masti, ima nizak udio proteina, a ugljikohidrati uglavnom potječu iz ječma. Pivopije nerijetko pravdaju svoju ljubav prema pivu ističući kako na taj način unose važne vitamine B skupine. Zaista, kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine B skupine koji ostaju u pivu. Ipak, pokušaj opskrbe vitaminima B skupine putem piva neće biti toliko uspješan, budući da pretjerivanje uzrokuje nedostatak vitamina, zbog sadržaja alkohola, koji je poznati „kradljivac“ vitamina, posebice vitamina B1. 

Pivo sadrži biološki aktivne komponente

Širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja nalazi se u pivu. Naime, riječ je o fitokemikalijama, posebice o polifenolima koji se smatraju odgovornima za povoljna svojstva crnog vina, a eto prisutni su i u pivu. Polifenoli štite kardiovaskularni sustav i imaju antioksidativno djelovanje. Najpoznatije pivska fitokemikalija je ksantohumol, koja predstavlja gorku tvar u pivu porijeklom iz hmelja.

Čini se da je raznolikost biološki aktivnih tvari u pivu veća nego što se prethodno mislilo. Naime, nova studija objavljena u časopisu Journal of Cereal Science otkriva veliku raznolikost hordatina, skupine fenolnih spojeva karakterističnih za ječam. Hordatini ječmu uglavnom služe kao zaštitne tvari – imaju antifungalno djelovanje, a mogu se naći i u pivu budući da je većina piva proizvedena od ječmenog slada.

Prethodna istraživanja iz Japana pokazala su da hordatini imaju određeni fiziološki učinak na ljude. Primijećeno je da hordatini piva mogu stimulirati pokretljivost probavnog trakta vežući se na receptore glatkih mišića probavnih organa. Također, ustanovljeno je i da je ova skupina fenolnih spojeva djelomično odgovorna za trpkost piva.

Zdravstvene prednosti konzumacije pive

Znanstvene studije svjedoče o pozitivnom učinku jednog piva dnevno na prokrvljenost, cirkulaciju krvi, krvni tlak te razinu kolesterola u krvi. Istodobno klinička ispitivanja provedena na The Hebrew University of Jerusalem u Izraelu utvrdila su povećanje antioksidativnog statusa nakon konzumacije piva dnevno što svjedoči o njegovom povoljnom učinku na prevevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Zahvaljujući antiseptičkim i diuretičkim svojstvima pivo potiče izlučivanje mokraće te na taj način smanjuje broj bakterija i djeluje povoljno na mokraćni sustav.  Pivo je dobar borac i protiv ozloglašene bakterije Helicobacter pylori, uzročnika upalnih promjena na sluznici želudca. Naime, irska studija provedena na preko 10 000 ispitanika i objavljena u časopisu The American Journal of Gastroenterology pokazala je da osobe koje nekoliko puta tjedno konzumiraju umjerene količine piva ili vina imaju manji rizik od infekcije bakterijom H. pylori. Znanstvenici pretpostavljaju da se ovakvo djelovanje piva i vina može pripisati njihovoj sposobnosti da povećaju brzinu želučanog pražnjenja te antimikrobnim svojstvima.

Studija objavljena u časopisu  Journal of the Science of Food and Agriculture donosi još dobrih vijesti pivopijama. Naime, pokazalo se da pivo predstavlja značajan izvor silicija, ključnog sastojka u povećanju gustoće koštane mase. Silicij je u pivu prisutan u topivom obliku što ga čini vrlo biodostupnim, a posljedično i jednim od važnijih izvora silicija u zapadnjačkoj prehrani

Umjerena konzumacija piva – najviše 1 malo pivo dnevno za žene i 2 mala piva za muškarce djeluje pozitivno i na raspoloženje, opušta i smajunje napetost i stres pa može pomoći i kod nesanice.

Može li pivo produljiti životni vijek?

Časopis PLOS Genetics  je 2013. godine objavio studiju koja je po prvi puta ispitivala utjecaj napitaka na dugovječnost. Istražujući utjecaj kave i pive na gene, znanstvenici su došli do zanimljivih zaključaka.

Studija rađena na kvascima pokazala je da konzumacijom kave (kofeina) smanjujemo, a konzumacijom pive (alkohola) produžujemo telomere. Telomere su sastavni dio kromosoma (gena) koji ukoliko se u potpunosti skrate dovode do smrti stanice. Dosadašnja istraživanja povećanje i skraćivanje telomera povezuju sa starenjem te razvojem karcinoma zbog čega su rezultati ove studije dobili dodatan značaj. Do skraćenja telomera došlo je i pri koncentracijama kofeina jednakima jednom espressu, a do produženja krajeva telomera pri količini etanola prisutnog u jednoj pivi (5-7 %).

Autori studije preporučuju niski unos kave i pive za optimalnu duljinu gena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Bordetella pertussis shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]