Koji su povoljni učinci češnjaka na zdravlje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Češnjak (Allium sativum) se dugo vremena koristi kao začin i dodatak jelima, ali i zbog svog povoljnog učinka u prevenciji i liječenju različitih bolesti. Više od 1000 znanstvenih studija o učinku češnjaka na zdravlje je objavljeno…

Češnjak (Allium sativum) se dugo vremena koristi kao začin i dodatak jelima, ali i zbog svog povoljnog učinka u prevenciji i liječenju različitih bolesti. Više od 1000 znanstvenih studija o učinku češnjaka na zdravlje je objavljeno samo u posljednjem desetljeću, bilo da se radilo o kliničkim, predkliničkim ili in vitro studijama. Glavni djelatni sastojak češnjaka je ALIN, spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakterističan miris češnjaka. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin, a ovisno o postupcima prerade i ekstrakcije mijenja se njegova koncentracija odnosno transformira se u druge tipove organosulfurnih spojeva. Do sada je poznato da češnjak ima:

· hipolipemični učinak (smanjuje razinu kolesterola u krvi)
· antioksidacijski učinak (slobodni radikali kisika sudjeluju u nizu patoloških procesa poput nastanka karcinoma, ishemije, upalnih bolesti, šećerne bolesti, ateroskleroze). Studije su pokazale ja češnjak reducira razinu slobodnih radikala kisika ili interakcijom sa njima smanuje njihov negativan utjecaj na zdravlje
· antikoagulantni učinak (sprečava stvaranje krvnih ugrušaka smanjujući agregaciju trombocita, a time pomaže poboljšanju cirkulacije i ublažava mogućnost srčanih i moždanih udara i stenokardije)
· antikancerogeni učinak (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora)
· hepatoprotektivni i neuroprotektivni učinak
· povoljni učinak na imunološki sustav (prevenira prehladu i simtpome gripe pojačavajući imunološki sustav)
· antibiotsko i fungicidno (pomaže u suzbijanju infekcija) djelovanje.

Danas na tržištu postoji nekoliko komercijalnih pripravaka češnjaka, kao esencijalno ulje, prašak od češnjaka, te ekstrakt češnjaka. Pošto je kemijska struktura češnjaka vrlo kompleksna, finalna koncentracija se uvelike razlikuje među pojedinim pripravcima, ovisno o procesima prerade. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je najučinkovitiji i najpotentniji komercijalni pripravak, ekstrakt češnjaka. Potrebna dnevna doza dehidriranog praška češnjaka je 900 mg.

Iako se češnjak naveliko koristi u prehrani potrebno je znati da dovodi do neugodnog mirisa kože i izdaha, moguće su alergijske reakcije, a preparati sa alicinom mogu dovesti do kontaktnog dermatitisa i bronhalne astme. Moguće su interakcije sa metabolizmom pojedinih lijekova posebno ukoliko se metaboliziraju preko citokroma P450, jer češnjak kao i drugi biljni pripravci ima stimulirajući učinak na taj enzimatski sustav.

Zbog svega navedenog, konzumiranje češnjaka, osobito neprerađenog, može se preporučiti u svrhu jačanja imuniteta, zatim osobama s povećanom količinom kolesterola u krvi,osobama sa povećanim rizikom od ateroskleroze, ali i zdravima u svrhu prevencije karcinoma, prehlade, gripe, šećerne bolesti, ishemijskih bolesti (koronarne i cerebrovaskularne).

Poseban oprez kod osoba koji uzimaju antikoagulantne lijekove (varfarin, heparin, acetilsalicilna kiselina) jer i sam češnjak ima antikoagulantno djelovanje, a moguće su i interakcije lijekova sa češnjakom preko enzimatskog sustava-citokroma P450 tijekom metaboliziranja u jetri. U takvim slučajevima obavezna konzultacija sa nadležnim liječnikom, kako ne bi došlo do pojave krvarenja.

Zaključno možemo istaknuti, kako je uistinu mnogo razloga zašto bi trebali konzumirati češnjak, a neugodnost njegova mirisa možemo i zaboraviti pored ovog niza dobrotvornih učinaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]