Rastući broj istraživanja pokazuje da je prehrana jedan od najbitnijih čimbenika dugovječnosti i vitalnosti. Pri tome prehrana koja pogoduje zdravlju srca, mozga i kostiju čineći ove organske sustave snažnima i otpornima na promjene povezane sa starenjem, pogoduje i dugom i zdravom životu.
Životni vijek kontinuirano se produljuje i danas više nije toliko rijetko i neobično susresti stogodišnjaka. Tajna dugovječnosti i dalje nije posve razjašnjena pa se brojna istraživanja bave ovom zagonetkom, i to na brojnim razinama – od genetičkih studija, preko istraživanja metaboličkih promjena, upalnih zbivanja, načina prehrane i tjelesne aktivnosti do okolišnih uvjeta.
Rastući broj istraživanja pokazuje da je prehrana jedan od najbitnijih čimbenika dugovječnosti i vitalnosti. Pri tome prehrana koja pogoduje zdravlju srca, mozga i kostiju čineći ove organske sustave snažnima i otpornima na promjene povezane sa starenjem, pogoduje i dugom i zdravom životu.
Često se po pitanju dugovječnosti spominje i hipoteza o smanjenom kalorijskom unosu što podupiru i znanstvena istraživanja. Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (glodavcima i sisavcima), smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ideju o smanjenom kalorijskom unosu u svrhu dugovječnosti potvrđuju i stanovnici otoka Okinawe kod Japana koji su jedni od najdugovječnijih ljudi na planetu. Stanovnici Okinawe prakticiraju vrstu kulturološke navike koja se na lokalnom jeziku naziva „hara hachi bu“– prema kojoj, na prvi znak sitosti prestaju jesti. To bi značilo da jedu otprilike za 20 % manje od nas, odnosno 400 – 500 kalorija dnevno manje. Iako se vjeruje da ovakav način života barem djelomično objašnjava njihovu tajnu dugovječnosti, na pitanje može li ograničenja unosa kalorija produljiti životni vijek, za sada se ne može odgovoriti. No, umjerenost u jelu i piću kao i općenito pravilna prehrana su zasigurno dobar zalog u zdravlje i dugi život, što potvrđuje i najnovija studija.
Studija je, naime, objavljena ove godine u časopisu Circulation te otkriva pet zdravih navika koji mogu produžiti život za više od jednog desetljeća. Tako su se, osim pravilne prehrane, na listi za dugovječnost, našli redovita tjelesna aktivnost, održavanje poželjne tjelesne mase, nepušenje i nizak unos alkohola.
U svrhu istraživanja znanstvenici su analizirali podatke 78.865 žena koje su prikupljali 34 godine i podatke 44.354 muškaraca koje su prikupljali 27 godina. Proučavali su kako niskorizični čimbenici životnog stila (nepušenje, normalan indeks tjelesne mase, 30 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno, umjeren unos alkohola definiran kao 5-15g alkohola dnevno za žene i 5-30g alkohola dnevno za muškarce te pravilna prehrana) utječu na smrtnost.
Autori su procijenili da se usvajanjem svih 5 zdravih životnih navika životna dob produljila za prosječno 14 godina u žena, te 12.2 godina u muškaraca, u usporedbi s ispitanicima koji nisu usvojili ni jednu poželjnu naviku. Dodatno, u usporedbi s osobama koje se nisu pridržavale niskorizičnog životnog stila, one sa zdravim navikama imale su 74% manji rizik od smrti tijekom trajanja ovog istraživanja.
Usvajanje bilo koje od ovih 5 zdravih životnih navika se pokazalo korisnim i u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i karcinoma. No, pozitivan učinak na zdravlje je bio znatno snažniji ukoliko se osoba pridržavala svih poželjnih 5 navika.
3.7.2018