Slijed riječi u naslovu nikako ne znači da iz jednostavne ciste bubrega nastaje, malignom alteracijom, cistični rak bubrega. Želim skrenuti pažnju na vrlo često stanje odnosno dijagnozu, koja se najčešće ustanovi ultrazvučnom pretragom bubrega, a to je cista bubrega. Bubreg je građen od mikroskopskog sustava kanalića, a u funkcijskom smislu on je „žlijezda“ s vanjskim izlučivanjem. U svim slično građenim organima, i organima slične (ekskretorne) funkcije, pojava raznih oblika cističnih tvorbi je česta. Cista bubrega je vrlo česta dijagnoza.
Cista je proširenje, ranije spomenutog, kanalikularnog sustava u tkivu bubrega. Radi se o benignoj, okrugloj tvorbi različite veličine (od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara) koja je posve glatke stijenke, a ova jednake debljine u čitavoj svojoj površini. Jednostavna cista je ispunjena samo bistrom tekućinom i ujedno je i najčešći oblik cističnih promjena bubrega. Ona može biti jedna (solitarna cista) ili ih može biti više (multiple ciste bubrega) te samo na jednom ili oba bubrega. Upravo činjenica da ne sadrži ništa osim tekućine opravdava naziv „jednostavna cista“ (lat., cystis renis simplex).
Ukoliko stijenka ciste pokazuje određena zadebljanja ili unutar ciste postoje tkivne pregrade (tzv. septa, pa odatle „septirana cista“), a osobito ako one sadrže i krvne žile (što je vidljivo Doppler ultrazvukom), više se ne radi o jednostavnoj cisti i govorimo o kompleksnoj cisti bubrega. Svakako je potrebna daljnja dijagnostika da se pokuša odrediti narav takve promjene budući da se može raditi o septiranoj, kompleksnoj cisti koja je i dalje u svojoj naravi dobroćudna, ali i o malignoj formi cističnog raka bubrega. Načelno, što je prisutno više solidnih, tkivnih, prokrvljenih elemenata, veća je vjerojatnost maligne cistične promjene – cističnog adenokarcinoma!
Da bi se takve nedoumice što bolje razjasnile potrebno je učiniti CT-urografiju. Radi se o radiološkoj pretrazi kojom se, nakon intravenske aplikacije kontrastnog sredstva, serijski snima tkivo i kanalni sustav bubrega. Snimke CT-urografije, uz adekvatnu analizu i interpretaciju od strane iskusnog radiologa, klasificiraju postojeće cistične promjene u jednu od pet kategorija ovisno o riziku postojanja malignog cističnog karcinoma (raka) bubrega. Prve dvije kategorije (kategorija I, II) označavaju vrlo mali ili mali rizik (I i II – 1% do 3%) malignih promjena u cisti i dovoljan je daljnji nadzor povremenim pregledima ultrazvukom. Kategorija IIf nosi nešto veći rizik (vjerojatnost maligniteta 5-10%) i zahtijeva češće kontrole Slijedeće dvije kategorije (III i IV) donose znatno vjerojatnost malignosti od 50% odnosno preko 80% i iziskuju radikalniji terapijski pristup.
U oba slučaja, takav nalaz indicira kirurško liječenje i odstranjenje cistične tvorbe, a katkad i cijelog bubrega, što ovisi o veličini i lokalizaciji cistične tvorbe. Odluka o operaciji donosi se temeljem razgovora s bolesnikom i predočenjem postojećeg rizika maligne bolesti nasuprot operacijskim rizicima i mogućim komplikacijama.
20.9.2021
