Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kao učinkovit lijek za ove simptome pokazao se mirtazapin jer rjeđe izaziva mučninu, a može djelovati na povećanje tjelesne težine što je kod nekih poželjna nuspojava.

Suvremeni koncept liječenja psihičkih tegoba

 Suvremeno liječenje psihičkih tegoba uključuje biološke, psihoške i socijalne aspekte, kao i individualizirani dugoročni plan liječenja. Psihijatrijsko liječenje osim za direktno liječenje psihičkih simptoma, poboljšava i kvalitetu života. Pri izboru lijeka važno je voditi računa o mogućim nuspojavama budući multiplu sklerozu karakteriziraju specifični simptomi poput osjećaja umora, poremećaja ravnoteže, urinarnih tegoba i seksualnu disfunkciju.  

 Depresija je čest psihički poremećaj kod oboljelih od multiple skleroze. Kod osoba s multiplom sklerozom i depresijom često se javljaju poremećaji spavanja i mučnine. Kao učinkovit lijek za ove simptome pokazao se mirtazapin jer rjeđe izaziva mučninu, a može djelovati na povećanje tjelesne težine što je kod nekih poželjna nuspojava. Ovaj lijek je također prvi izbor za liječenje seksualne disfunkcije. Sljedeći izbor je bupropion koji istovremeno može imati povoljan učinak na osjećaj umora.  

Kod bolesnika s multiplom sklerozom, bolnim sindromom (neuropatska bol) i depresijom terapija izbora je duloksetin. Neka istraživanja preporučaju i venlafaksin.

Lijek izbora za liječenje urinarnih simptoma kod ovih bolesnika je duloksetin, a njegova je učinkovitost potvrđena u sindromu preaktivnog mokraćnog mjehura kod oboljelih od multiple skleroze.  

U konačnici se može reći kako nema jasnih farmakoloških smjernica za liječenje depresivnog poremećaja kod osoba s multiplom sklerozom. Osim simptoma same depresije, simptoma multiple skleroze i nuspojava određenog lijeka, treba uzeti u obzir i to da se radi o bolesnicima koji istovremeno uzimaju više vrsta lijekova. Stoga je potrebno redovno provjeravati uzima li pacijent svu dogovorenu terapiju kako bi se mogla procijeniti učinkovitost lijeka.

Bipolarni poremećaj uz mutiplu sklerozu sljedeći je po učestalosti. Litij često izaziva gastrointestinalne nuspojave kao i učestalo mokrenje pa ga je teško podnositi, premda ima dobro neuroprotektivno djelovanje.  Komplikacija može biti potreba redovnih kontrola razine litija u serumu zbog otežane pokretljivosti ovih pacijenata.  Stabilizatori raspoloženja mogu se teže podnositi zbog sedativnog djelovanja pa je potrebno polagano uvođenje nižih doza uz kontrolu jetrenih enzima. Kortikosteroidna terapija može inducirati pojavu simptoma nalik maničnoj epizodi, dok se euforija može pojaviti uz teža kognitivna oštećenja. Ove smetnje ne zahtijevaju primijenu medikamenata ili ono može biti samo vrlo kratko.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Multipla skleroza

Zbog sumnje na MS poslana sam na MR mozga. Možete li mi pojasniti nalaz?

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Snimanje mozga

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Multipla skleroza

Multipla skleroza i terapije – je li ovo predugo vrijeme čekanja terapije?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]