Koronafobija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Pojava specifičnih fobija ovisi o temperamentu, genetici i fiziološkoj podlozi kao i utjecaju okolinskih čimbenika…

Pojava specifičnih fobija ovisi o temperamentu, genetici i fiziološkoj podlozi kao i utjecaju okolinskih čimbenika. U tom smislu, umjetno izazvane katastrofe ili prirodne ugroze, kao što je npr. COVID-19 pandemija, mogu predstavljati okolinski okidač za pojavu fobije. Kod osobe se razvija neproporcionalni kognitivni, afektivni ili ponašajni odgovor na objekte i situacije koje oni povezuju s COVID-19 pandemijom. Mogu se javiti ozbiljna oštećenja u fiziološkom i  psihološkom funkcioniranju. Budući da COVID-19 pandemija uzrokuje izniman strah, tjeskobu i reakcije, može se govoriti o novom tipu specifične fobije. Budući da je ova pandemija narušila svakodnevnu rutinu funkcioniranja, dovela je do pojave anksioznosti i fobičnih reakcija. 

Kao što je zapravo očekivano, kod nekih se osoba već javljaju fobične reakcije u jeku.

COVID-19 pandemije. Budući da se pandemija brzo širila, očekuje se da će COVID-19 voditi povećanju psihopatoloških problema vezano uz potencijalnu brzu transmisiju, manjak mogućnosti liječenja i visoku razinu smrtnosti vezano uz virus.

Ozbiljni negativni fiziološki, socijalni i ekonomski učinci pandemije već su se počeli uočavati diljem svijeta. Ovi negativni učinici dovode do stanja kao što su stres, depresija, psihosomatske smetnje, tjeskoba i  psihosocijalni poremećaji. Tjeskoba može biti pretjerana ako strahovi postanu neproporcionalni stvarnoj situaciji; ako su strahovi i tjeskoba intenzivni i trajni; ako osoba ne može prestati brinuti o zarazi; ako se aktivno izbjegavaju situacije, čak i ako su sigurne; veliki se dio vremena troši na promatranje tjelesnih znakova i simptoma, kao i pretraživanje interneta o virusu; pretjerana je opsjednutost čišćenjem, pranjem i dezinfekcijom.

Ozbiljna posljedica takvog prolongiranog straha i fobije jest izbjegavanje odlaska na redovne ili hitne preglede što je posebice opasno kod osoba s kroničnim bolestima. U slučaju pojave takvih smetnji pokušajte prizvati pozitivne misli (da će takva situacija proći) i umiriti se; smanjiti izloženost informacija o virusu i pandemiji putem medija; čitati stručne informacije, ne biti većinu vremena okupiran proučavanjem mogućih tjelesnih simptoma; preusmjeriti se na relaksirajuće aktivnosti, tjelovježbu te općenito zdrave stilove života; a kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Sindrom post-COVID-19

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Bol

Bol u glavi i vratu – koje pretrage trebam napraviti?

Pandemija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Okus

Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDoslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti. Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) […]

COVID-19

Cjepljenja u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazgovori o cjepljenju općenito, a pogotovo u trudnoći, nikada ne prolaze bez povišenih tonova, a nerijetko i prelaze granice kulturnog komuniciranja. Nečemu takovom svjedočimo zadnjih mjeseci, čak već i godinu dana, odnosno preciznije od kada se počelo govoriti o cjepivu protiv Covida-19, a rasprave su dovedene do usijanja s početkom cjepljenja protiv Covida-19. U osvrtu […]

Kemoterapija

Ako je osoba dobila koronu, a treba ići na kemoterapiju – koja je procedura?

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]