Sljedeći poremećaj u kategoriji anksioznih poremećaja je selektivni mutizam kod kojeg je tipično trajno zatajenje govora u socijalnim situacijama kada se očekuje da osoba govori (npr. u školi), no osoba u drugim situacijama može govoriti…
Selektivni mutizam
Sljedeći poremećaj u kategoriji anksioznih poremećaja je selektivni mutizam kod kojeg je tipično trajno zatajenje govora u socijalnim situacijama kada se očekuje da osoba govori (npr. u školi), no osoba u drugim situacijama može govoriti. Ovakvo zatajenje govora posljedično utječe na uspješnost u akademskom ili profesionalnom okruženju ili općenito na normalnu socijalnu komunikaciju.
Kada djeca s ovim poremećajem ulaze u socijalne interakcije, ne započinju govoriti ili ne odgovaraju kada im se drugi obrate. Nedostatak govora javlja se u socijalnim interakcijama s djecom ili odraslima. Ova djeca govorit će u prisustvu najbližih članova obitelji, ali često će izbjegavati govoriti i pred bliskim prijateljima ili bliskim rođacima, kao što su bake, djedovi ili rođaci. Ovaj poremećaj često prati visoka socijalna anksioznost.
Djeca sa selektivnim mutizmom često odbijaju govoriti u školi, zbog čega je obrazovanje otežano, jer će učitelji teško moći procijeniti njihove vještine (npr. čitanje). Javljaju se problemi u socijalnoj komunikaciji, a ponekad djeca sa selektivnim mutizmom koriste neizgovorena ili neverbalna sredstva (npr. pisanje, mrmljanje, pokazivanje) kako bi komunicirali, a mogu sudjelovati u socijalnim aktivnostima kada govor nije potreban.
Posljedice selektivnog mutizma mogu dovesti do oštećenja u socijalnom funkcioniranju, budući da su takva djeca često odviše anksiozna da bi se uključila u socijalne interakcije s drugom djecom. S odrastanjem i sazrijevanjem, ova se djeca mogu suočiti sa sve većom socijalnom izolacijom. Javljaju se poteškoće u školskom okruženju, jer uglavnom ne komuniciraju s učiteljima sukladno svojim obrazovnim ili osobnim potrebama (npr. pitaju za pojašnjenje ako ne razumiju radne zadatke, ne usude se pitati ako trebaju koristiti nužnik, itd.).
Često se javljaju ozbiljna oštećenja u školskom i socijalnom funkcioniranju, koja također uključuju i probleme vezane uz zadirkivanje vršnjaka i sve posljedice vezane uz to. U određenim situacijama, selektivni mutizam može biti u funkciji kompenzatornog načina kako bi se smanjila anksiozna podraženost u socijalnim kontaktima.
Ovaj poremećaj treba razlikovati od komunikacijskih poremećaja, neurorazvojnih poremećaja i shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja te socijalnog anksioznog poremećaja (socijalne fobije).
2.2.2017
