.png.webp)
Popularnost zamjena za šećer u porastu je među konzumentima, ali i proizvođačima koji su u stalnoj potrazi za alternativama jednake slatkoće kao i obični šećer no s manje kalorija.
Popularnost zamjena za šećer u porastu je među konzumentima, ali i proizvođačima koji su u stalnoj potrazi za alternativama jednake slatkoće kao i obični šećer no s manje kalorija. Zamjene za šećer se često svrstavaju u dvije skupine a to su umjetna sladila i novija sladila koja nazivamo prirodnim sladilima. Međutim, ti su nazivi pomalo neodređeni i zbunjujući. Primjerice, proizvođači znaju koristiti naziv „prirodno“ sladilo iako se radi o procesiranom i rafiniranom proizvodu, dok se određena umjetna sladila dobivaju iz prirodnih izvora.
Umjetna sladila
Nenutritivna umjetna sladila poput aspartama, sukraloze i saharina su sladila koja gotovo da nemaju nikakvu kalorijsku vrijednost i ne podižu razinu glukoze u krvi stoga su korisni u kontroli tjelesne mase, dijabetesa i ne uzrokuju karijes. Iako je stav nadležnih institucija o umjetnim sladilima da se radi o bezopasnim molekulama ako se potrošači drže preporuka, pod povećalom su znanstvenika i potrošača već desetljećima. Naime, pojedina istraživanja na životinjama dovela su prekomjerno konzumiranje umjetnih sladila u vezu sa razvojem raka mokraćnog mjehura kod laboratorijskih životinja. Umjetna sladila predmetom su brojnih istraživanja, koja do sada niti u jednom slučaju nisu uspjela pokazati vezu između njihove konzumacije i razvoja bilo kojega oblika raka kod čovjeka. Ipak, oprez nije naodmet, te je preporučljivo ne prekoračivati dnevno dozvoljenu dozu.
Šećerni alkoholi
Šećerni alkoholi ili polioli (maltitol, manitol, sorbitol, ksilitol) su ugljikohidrati koji se prirodno nalaze u određenom voću i povrću, no mogu biti i sintetizirani. Manje su slatkoće od šećera, a pripadaju skupini nutritivnih sladila jer imaju kalorijsku vrijednost, ali je ona u pola manja od kalorijske vrijednosti šećera. Iako nose naziv alkoholi, ne sadrže etanol. Za razliku od umjetnih sladila, šećerni alkoholi podižu razinu glukoze u krvi, no kako ih organizam ne apsorbira u potpunosti njihov je utjecaj na podizanje glukoze u krvi manjeg intenziteta u usporedbi sa saharozom. Šećerni alkoholi se mogu naći u raznim proizvodima kao što su žvakaće gume, paste za zube, čokolade i slatkiši, a ti proizvodi često nose upozorenje o njihovom mogućem laksativnom djelovanju. Ukoliko se konzumiraju u velikim količinama mogu uzrokovati nadimanje, plinove u crijevima i proljev.
Stevia
Steviju je zbog njenih specifičnosti teško svrstati u određenu kategoriju sladila. Ne radi se o umjetnom sladilu jer potječe iz biljke, no način prerade i rafinacije ju pretvara u umjetnu tvorevinu. Američka institucija FDA zadužena za procjenu učinkovitosti i neškodljivosti svih lijekova i dodataka prehrani odobrila je upotrebu pripravka sačinjenog od 95 % glikozida iz stevije kao sladila, no u Hrvatskoj njena upotreba još nije konačno odobrena od strane nadležnih institucija. Istraživanja su pokazala da je sigurna za konzumaciju pa čak i za trudnice. Postoje indicije kako stevia može sniziti razinu glukoze u krvi , no to za sada još nije potvrđeno.
Prirodna sladila
Med, javorov i agavin sirup i sladovi od žitarica su primjeri prirodnih sladila koji su često okićeni epitetom zdraviji izbor, no njih sačinjavaju mono i disaharidi koje naše tijelo na kraju pretvori u glukozu, bez obzira na izvor iz kojeg potječu. Iako se sadržaj vitamina i minerala ne razlikuje bitno između šećera i prirodnih sladila, ipak prirodna sladila nude određene prednosti, poput meda koji se tradicionalno pokazao ljekovitim sredstvom ili javorovog sirupa koji sadrži antioksidanse.
23.12.2015
