Soja je namirnica visoke hranjive vrijednosti jer sadrži obilje proteina i fitokemikalija, a malo masti. Smatra se kako ima blagotvorno djelovanje na zdravlje odraslih jer smanjuje rizik od bolesti srca, osteoporoze.
Soja je namirnica visoke hranjive vrijednosti jer sadrži obilje proteina i fitokemikalija, a malo masti. Smatra se kako ima blagotvorno djelovanje na zdravlje odraslih jer smanjuje rizik od bolesti srca, osteoporoze i karcinoma te ublažava simptome menopauze. Međutim, kako u javnosti tako i određenim znanstvenim krugovima nosi stigmu nepodobne namirnice za djecu.
Unos soje u djetinjstvu i rizik od karcinoma dojke
Soja i sojino mlijeko sadrže molekule zvane fitoestrogeni koje ulaze u interakciju s estrogenskim receptorima na temelju čega u organizmu ostvaruju slabo djelovanje nalik hormonu estrogenu. U situacijama kad je razina estrogena u organizmu visoka, sojini fitoestrogeni predstavljaju konkurenciju hormonima. Taj učinak doveo je do nastajanja hipoteze o utjecaju soje na smanjenje rizika od karcinoma dojke.
Znanost za sada nije uspjela potvrditi tu hipotezu, no postoje indicije kako konzumacija soje u djetinjstvu može smanjiti rizik od karcinoma dojke u odrasloj dobi. Časopis Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention 2009. godine objavio je studiju u kojoj je sudjelovalo gotovo 600 žena s dijagnosticiranim karcinomom dojke i gotovo 1000 zdravih žena. Pokazalo se kako unos soje u djetinjstvu smanjuje rizik od karcinoma dojke za 58 %, dok je visok unos soje u adolescenciji smanjio taj rizik za 20 do 25 %. Točan mehanizam blagotvornog djelovanja soje još nije poznat, ali pretpostavlja se da su za učinak zaslužni izoflavoni.
S obzirom da još nije utvrđeno kakav učinak ostvaruje dugotrajno konzumiranje soje, potrebna su dodatna istraživanja. No s druge strane, poznato je kako kravlje mlijeko sadrži mnogo različitih vrsta hormona, uključujući iestrogene, a konzumacija mlijeka u javnosti ne ulijeva nepovjerenje poput soje.
Soja i pubertet
Soja izaziva brojne polemike kada su u pitanju djeca i vrijeme ulaska u pubertet. Suprotno mišljenju da unos soje potiče ranije sazrijevanje djevojčica, iz istraživačkih krugova pristiže sve više dokaza da soja djeluje upravo suprotno – odgađajući ulazak djevojčica u pubertet.
Moguću neškodljivost unosa soje u djetinjstvu potvrđuje i činjenica da neke civilizacije stoljećima konzumiraju obilje proizvoda od soje tijekom cijelog života bez vidljivih štetnih djelovanja, stoga bi se moglo zaključiti kako nema razloga zašto djeca ne bi smjela konzumirati soju. Unatoč tome, u situacijama kada znanost nije posve sigurna, mudro je pridržavati se pravila o umjerenosti, što kod djece znači unos od jedne do dvije šalice sojinog mlijeka na dan.
23.12.2015
