Ritam prehrane

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

O utjecaju hrane na zdravlje napisano je puno, a o utjecaju hrane na bolesti još više. No glavna poteškoća ostaje u snalaženju, nerijetko kontradiktornostima ili velikim razlikama u tumačenjima.

O utjecaju hrane na zdravlje napisano je puno, a o utjecaju hrane na bolesti još više. No glavna poteškoća ostaje u snalaženju, nerijetko kontradiktornostima ili velikim razlikama u tumačenjima. U opticaju su stara napuštena tumačenja, novi pristupi, a najčešće parcijalna i iskrivljena objašnjenja ovisno o pridruženim ciljevima. Savjeti o mršavljenju, prehrani bolesnika, o liječenju hranom koliko god bili različiti imaju zajednički temeljno biokemijski pristup. Upravo u naglašenom biokemijskom pristupu kriju se uzroci i relativne i apsolutne neuspješnosti takvih nutricionističkih savjeta. One dijete, brze ili spore, koje se temelje na kemijskom sastavu namirnica toliko su neuspješne da obeshrabruju ljude koji pokušavaju mijenjati tjelesnu težinu. Različite kombinacije ugljikohidrata, bjelančevina, vitamina, masnoća prije će dovesti do oštećenja zdravlja nego do trajne korekcije tjelesne težine. Treba jednom jasno i konačno, pošteno ljudima priznati da je taj put nedovoljan i bez šansi za uspjeh…

Na pitanje o kvaliteti moderne prehrane gotovo redovito sugovornici su spremni na paušalne kritike u smislu „hrana je prije bila kvalitetnija“, “hranili smo se zdravije“. Zaboravlja se glad, hipovitaminoze, disproteinemije, neuhranjenosti koje su pred 50-ak godina bile vrlo česte. Danas više ne srećemo rahitičnu djecu, ne znam tko je od mojih kolega vidio skorbut, pothranjenost vidimo kao posljedicu poremećenog odnosa prema hrani, disproteinemije vidimo tek kao simptom neke druge bolesti itd.

Općenito,  dostupnost hrane je danas povećana, a time i problematika prehrane se promijenila: pretilost, dijabetes, hipertenzija, giht, hiperlipidemija pozne su posljedice dugogodišnje nepravilne prehrane i krajnje je vrijeme da se ljude pravovremeno  upozori na  opasnosti nepravilne prehrane.

Danas je poznato da se godinama prije kliničke manifestacije dijabetesa mogu registrirati poremećaji u krivulji lučenja inzulina i matabolizmu ugljikohidrata, pretilost se gradi kroz višegodišnji period, oscilacije krvnog pritiska mogu se registrirati desetljećima prije fiksirane hipertenzije… Sve to može se javiti i kod ljudi koji su motivirani i brinu se o svome zdravlju jer su stručnjaci popustljivi, jer su proizvođači hrane gramzivi i žele se bogatiti na račun zdravlja. Sasvim je jasno ako je profit  vrhunski cilj industrije prehrambenih proizvoda da je onda ugroženo zdravlje modernog čovjeka. Primjer za to je beskrupulozna primjena kemijskih sredstava u proizvodnji hrane kojima nije uloga bolja kvaliteta, nego osiguranje visokih prinosa i produženje trajnosti namirnice. Ne čudi stoga što su bakterije koje opstanu u tim uvjetima posebno opasne i po zdravlje pa i po život ljudi (E. colli). Kako je nakon „kravljeg ludila“ prisilno promijenjena tehnologija proizvodnje mesa, za očekivati je da će smrt ovih ljudi biti dovoljan poticaj promjeni tehnologije i u proizvodnji povrća. Pa ipak mora se reći da je povećana ponuda možebitna prednost moderne prehrane. No velik je problem što je izbor zdravih namirnica težak, jer su nerijetko informacije o namirnicama, frizirane, ili nepotpune ili netočne.

Aspekti nepravilne prehrane

Treba odmah naglasiti da je pogrešan izbor namirnica tek jedan aspekt nepravilne prehrane. Najčešća nepravilnost prehrane modernog čovjeka je nepravilan ritam prehrane. Od najranije dobi susrećemo se s nesnalaženjem u ritmu prehrane. Plus distrofija, tj. pastozne bebe s viškom kilograma sve se učestalije sreću, jer nerijetko (bake) se djeca hrane prečesto i kad su gladna i kad su žedna i po danu i po noći. Kod odraslih moderni način života ograničava znatno i vrijeme za pripremanje hrane i termine za hranjenje. Tri obroka dnevno kao biološki minimum sve rjeđe si možemo priuštiti ne iz materijalnih razloga nego organizacijski. Naše tijelo nije u mogućnosti racionalno programirati dnevne potrebe ako se ne hranimo minimalno tri puta dnevno. Hranimo li se jednom ili dva puta na dan organizam mora stvarati zalihe za uredno snabdijevanje vitalnih funkcija. To je direktan put u pretilost. Pretilosti znatno pridonosi „grickanje“ između obroka. I to „ grickanje“ nepravilnost je u ritmu prehrane koja prati modernog čovjeka. Prečesto unošenje hrane ima isto tako negativan učinak na sposobnost organizma da pravilno regulira potrebe i održava normalnu tjelesnu težinu. Pravilan ritam prehrane je onaj koji organizmu omogućuje potrebnu pripremu na hranjenje, što znači da je poželjno ritualno ponavljanje. Hranimo li se svakodnevno u isto vrijeme olakšavamo tijelu pripremu i povećavamo efikasnost i racionalnost hranjenja. Kako viditeovdje ne govorim o žderačima i pivopijama, već o svakodnevici koja svojim ritmom remeti pravilan ritam prehrane. Tu naročito želim naglasiti kako je redovito pražnjenje probave jednako važan dio pravilnog ritma prehrane, a što se često zaboravlja, čiji se značaj često podcjenjuje, a koji je kao vrlo važan element zdrave prehrane i od stručnjaka zapostavljen. I ovdje tempo modernog življenja  otežava održavanje pravilnog ritma jer su jutra kao doba dana kad je pražnjenje crijeva najlakše, često organizacijski pretrpana, a potiskivanje nagona  može dovesti do trajnog poremećaja. Iz sadržaja crijeva koji  ostaje duže od 24 sata, resorbiraju se tvari koje organizmu ne trebaju, koncentracija toksičnih nusprodukata raste i to uzrokuje lokanu upalu. Dugotrajni poremećaj ritma stolice uzrokuje šaroliku patologiju od kolitisa do divertikuloze.

Zaključno možemo reći, govoreći o ritmu prehrane, kako je pravilan ritam – redovito minimalno tri puta dnevno uzimanje hrane u ponavljanim razmacima te redovito barem jedno prežnjenje u 24 sata.

Nejednaki razmaci između obroka, hranjenje u za tijelo neočekivano vrijeme (kasni obroci), preskakanje obroka – nepravilnosti su prehrane sa štetnim utjecajem na zdravlje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D