Priča o čaju

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prema legendi, davne 2737 g.pr.Kr., kineski car Shen Nung, prokuhavao je vodu za piće iznad otvorene vatre vjerujući da su oni koji piju prokuhanu vodu zdraviji.

Nekoliko listića biljke Camellia sinensis tom mu je prilikom slučajno uletjelo u lončić. Car je popio mješavinu i opisao je kao napitak koji daje «snagu tijelu, zadovoljstvo umu i svrhu cilju.»

Danas je čaj drugo piće po konzumaciji u svijetu, odmah nakon vode, a podjednako se pije topao, ledeni, biljni čaj, uz dodatak arome, šećera, meda, mlijeka ili bez ikakvih dodataka.

Posljednjih godina čaj se intenzivno proučava zbog blagotvornog djelovanja na zdravlje, a sve više studija pokazuje da polifenoli, fitokemikalije sadržane u čaju, mogu pomoći u smanjenju rizika od nekih kroničnih bolesti današnjice. Katehini iz čaja posjeduju niz farmakoloških učinaka; antioksidativno, antimutageno, antikarcinogeno i protuupalno djelovanje.

Vrste čaja

Svi čajevi dobivaju se od iste biljke čije je botaničko ime Camelia sinensis. Razlike između čajeva nastaju obradom, uvjetima rasta i zemljopisnim položajem. Camelia sinensis, ili čajevac, potječe iz Azije, ali se trenutno uzgaja širom svijeta u tropskim i suptropskim područjima. S preko 3000 sorti, čaj je najčešće konzumirano piće na svijetu, nakon vode.

Čaj se može podijeliti u pet osnovnih kategorija: crni, zeleni, oolong, bijeli i Pu-erh.

Crni čaj je dopušteno sušiti, u procesu koji se zove oksidacija (što ponekad pogrešno nazivaju fermentacijom). Crni su čajevi uglavnom posve podvrgnuti oksidaciji, a rezultat je karakteristična tamno smeđa i crna boja lišća, okus mu je obično izraženiji i robustniji od drugih čajeva, a ima i više udjela kofeina u odnosu na druge čajeve.

Od svih čajeva u širokoj potrošnji, zeleni čaj ima najviše zdravstvenih argumenata da ga treba piti svakodnevno. Zeleni čaj je dopušteno sušiti tek kratko nakon što je ubran. Oksidacija koja slijedi vrlo je kratka, i radi se naglim grijanjem. Budući da oksidira na nižim temperaturama i kraće vrijeme, zeleni čaj sadrži manje kofeina.

Za proizvodnju Oolong čaja (poznat i kao wulong čaj) dovoljna je djelomična oksidacija. Udio kofeina u ovom čaju je negdje između zelenog i crnog. Okus oolonga obično nije robustan kao crni ili suptilan kao zeleni, ali je intrigantan i bogatih mirisnih tonova. Oolong često okusom i mirisom podsjeća na svježe cvijeće i voće. 

Bijeli čaj je najnježnije arome. Cijenjen je zbog suptilnosti, kompleksnosti i prirodno slatkastog okusa uz najnižu razinu kofeina.

Pu-erh je stari kineski crni čaj slavljen zbog svoje ljekovitosti i zemljanog okusa. To je možda najmisteriozniji od svih čajeva. Do 1995. uvoz u SAD je bio ilegalan, a proces njegove proizvodnje je u Kini strogo čuvana državna tajna. Vrlo je jak s nevjerojatno dubokim i bogatim okusom, ali nije gorak. 

Ledeni čaj se počeo proizvoditi 1904. u Louisiani. Prema zapisima, radnici koji su radili u proizvodnji čaja, zbog uvjeta u kojima su radili, a koji su uključivali vrlo visoke temperature, potražili su osvježenje u svojemu proizvodu. No umjesto da su ga pili toploga, «kako priliči», prelijevali su ga preko kocki leda i tako sasvim slučajno dali ideju za proizvodnju ljeti vrlo popularnog osvježavajućeg napitka. Iste godine započinje se i sa proizvodnjom čaja u filter vrećicama.

Što kaže znanost o čaju?

Najveći broj znanstvenih istraživanja koja nastoje istražiti utjecaj čaja na zdravlje čovjeka u žarištu ima zeleni čaj. Tomu je tako jer zeleni čaj zadržava najviše polifenola, molekula kojima se pripisuju brojna povoljna djelovanja čaja. Polifenol koji se smatra najmoćnijom aktivnom supstancom u zelenom čaju je epigalokatehin-3-galat (EGCG), vrsta katehina.

Brojna istraživanja ukazala su na povoljno djelovanje molekule EGCG na poboljšanje razine kolesterola (sniženje razine „lošeg“ i povišenje razine „dobrog“ kolesterola) te smanjenje oksidacije LDL („lošeg“) kolesterola. Na taj način zeleni čaj djeluje preventivno na pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Spojevi iz zelenogcrnog čaja djeluju i protiv karijesa. Ovo djelovanje dokazano je studijama na ljudima. Kod osoba koje su ispirale usta s ekstraktom čaja uočeno je značajno manje stvaranje plaka u usporedbi s osobama koje nisu ispirale usta s ekstraktom čaja.

Polifenoli iz zelenog čaja ujedno stimuliraju produkciju nekoliko vrsta stanica imunološkog sustava te posjeduju antibakterijska svojstva.

Većina istraživanja koja su pratila poboljšanje zdravstvenog stanja temelji se na količini zelenog čaja koja se konzumira u Azijskim zemljama – otprilike 3 šalice (750 ml) dnevno (što osigurava 240-320 mg polifenola). Ipak, neki znanstvenici predlažu da je za postizanje značajnijih učinaka potrebno više od 3 šalice zelenog čaja dnevno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minuteZnanstveno je utemeljeno da redovita konzumacija hrane bogate antioksidansima djeluje povoljno na zdravlje. Biljna hrana – voće, povrće, cjelovite žitarice, čaj, vino, čokolada, ekstra djevičansko maslinovo ulje i druge namirnice biljnog porijekla sadrži na stotine antioksidansa – vitamina, minerala i fitokemikalija – koji često djeluju sinergijski u borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Antioksidacijsko djelovanje posjeduju […]

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Kad tijelu ponestane željeza: vodič kroz simptome, uzroke i liječenje anemije

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteManjak željeza i anemija uzrokovana manjkom željeza predstavljaju velik zdravstveni problem u svijetu. Manjak željeza nastaje kada unos željeza nije dovoljan da zadovolji potrebe organizma ili da nadoknadi gubitke zbog bolesti, trudnoće ili drugih stanja. Apsolutni manjak željeza, koji se definira kao anemija uslijed nedostatka željeza (sideropenična anemija) znači da su tjelesne zalihe željeza stvarno […]