Pobliže o izotoničnim napitcima

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Bilo da se bavimo tjelesnom aktivnošću, radimo zahtjevan fizički posao ili samo sjedimo u uredu, samim procesom znojenja gubi se neophodna tekućina, ali i prijeko potrebni elektroliti poput natrija, kalija, magnezija, klorida.

Bilo da se bavimo tjelesnom aktivnošću, radimo zahtjevan fizički posao ili samo sjedimo u uredu ili negdje na suncu naše se tijelo izlučivanjem znoja hladi i brani od visokih temperatura. Samim procesom znojenja gubi se neophodna tekućina, ali i prijeko potrebni elektroliti poput natrija, kalija, magnezija, klorida i dr. Zajedno sa izgubljenom vodom nužno je nadoknaditi i  izlučene elektrolite budući da imaju višestruke zadaće u organizmu. Naime, oni sudjeluju u regulaciji acidobazne ravnoteže, održavanju volumena plazme i membranskog potencijala, u transportnim procesima i prijenosu živčanih impulsa. Ukoliko se ne uspostavi osjetljiva ravnoteža između vode i elektrolita organizam doživljava svojevrsni stres, a moguća posljedica su i ozbiljna zdravstvena stanja, pa čak i smrt.

U slučaju da je znojenje intenzivno, voda neće poslužiti kao najbolji izvor za nadoknadu izgubljenje tekućine. Naime, ona je po svojoj prirodi hipotonična što znači da ima osmolarnost manju od krvne plazme. Samim time voda se kratko zadržava u želudcu, brzo se izlučuje mokraćom te sa sobom povlači i dio mineralnih tvari iz organizma. Najbolji dokaz tome je stanje poznato kao „rudarski grč“ primjećeno kod rudara koji su nekoć žeđ od napornog rada gasili samom vodom. Time ne bi nadoknadili izlučene elektrolite što je rezultiralo ozbiljnim zdravstvenim problemima uz popratne grčeve mišića.

Izotonični napitci, s druge strane, imaju jednaku osmolarnost kao i krvna plazma zbog čega su idealni za brzu nadoknadu izgubljene tekućine. Osiguravaju neophodne elekrolite koji se gube znojenjem, a u pravilu sadrže i nešto ugljikohidrata čija je svrha brza opskrba energijom.

Primarna karakteristika vezana uz izotonične napitke je upravo njihova brzina nadoknade izgubljene tekućine te ubrzani oporavak od napora stoga i ne čudi da su glavni potrošači ovog proizvoda profesionalni sportaši izloženi dugotrajnim treninzima i natjecanjima. Sve je više i sportaša rekreativaca te mladih i fizički aktivnih ljudi koji posežu za njima što je izotonične napitke lansiralo u skupinu od deset najviše prodavanih prehrambenih proizvoda.

 Koriste li izotonični napitci  „običnim smrtnicima“?

Izotonični su napitci sastavni dio hidracije mnogih sportaša. Općenito je pravilo da se preporučuju kod sportskih napora koje traju dulje od 1 sat jer mogu poboljšati izvedbu sportaša. Za sportove koje traju manje od 1 sata smatraju se nepotrebnima. Jesu li onda izotonični napitci od koristi ostaloj populaciji? Donekle jesu.

Rekreativci koji su tjedno redovito tjelesno aktivni upotrebom izotoničnih napitaka postižu optimalnu ravnotežu tekućine bez opterećenja organizma. Isto tako osobe koje se iz bilo kojih razloga pojačano znoje mogu profitirati unosom izotoničnih napitaka. Ljeti, kada smo svi izloženi velikim vrućinama i više vremena provodimo na otvorenom, izotonični napitci se nameću kao vrlo dobar izbor. Osim što će nadoknaditi tekućinu i elektrolite izgubljene znojenjem, takovi proizvodi pružit će i prijeko potrebne osvježenje.

Izotonični vs. ostali napitci

Optimalna koncentracija ugljikohidrata u izotoničnim napitcima iznosi 6 – 8%. Veća koncentracija može izazvati abdominalne grčeve, mučninu i dijareju. Također, koncentracija elektrolita u njima je u skladu s tjelesnim tekućinama.  Zbog toga su izotonični napitci najbolji izbor kod aktivnosti koje uzrokuju dehidraciju.

Gazirani bezalkoholni napitci sadrže minimalnu količinu važnog elektrolita natrija, a zbog visoke koncentracije ugljikohidrata (oko 11 %) i kiselina svrstavaju se u hipertonične napitke. Hipertonični napitci imaju veću osmolarnost od krvne plazme zbog čega povećavaju izlučivanju tekućine, a samim time su nepovoljni za rehidraciju. U skupinu hipertoničnih napitaka ubrajamo i voćne sokove te sokove od povrća.

S druge strane, napitci poput mineralne vode, pitke prirodne vode i čajeva imaju manju osmolarnost od krvne plazme što ih svrstava u skupinu hipotoničnih napitaka. Takvi se napitci kratko zadržavaju u organizmu, izlučuju se mokraćom i sa sobom povlače i dio minerala.

Kokosova voda kao izotonični napitak

Brojne su studije pokazale kako kokosova voda ima sposobnost rehidracije aktivnih sportaša nakon 60 minuta dehidrirajuće tjelovježbe. To je svojstvo vrlo slično onome koje posjeduju izotonični napitci, a za njega su zaslužni kalcij, magnezij i kalij koje kokosova voda prirodno sadrži u obilju.

S obzirom da kokosova voda posjeduje izotonična svojstva i tu u potpunosti prirodnom obliku, bez potrebe dodavanja zaslađivača, za očekivati je da će njena popularnost među sportašima dodatno porasti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]