Piti ili ne piti – preporuke za unos alkohola

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Rijetke su osobe koje barem jednom nisu probale alkohol, a istraživanja pokazuju da dobar dio europske populacije pije redovito i to količine koje imaju štetan učinak na zdravlje. Priča o alkoholu je znatno kompleksnija.

Rijetke su osobe koje barem jednom nisu probale alkohol, a istraživanja pokazuju da dobar dio europske populacije pije redovito i to količine koje imaju štetan učinak na zdravlje. Priča o alkoholu je znatno kompleksnija nego što se to čini na prvu, a znanstvenici su daleko od konsenzusa koliko i da li uopće preporučiti unos alkohola. Ipak, preporuke postoje i pojednostavljeno muškarcima savjetuju unos 2-3 alkoholnih pića, a ženama 1-2 alkoholno piće dnevno (1 piće je primjerice 1,5 dcl vina, 3 dcl piva ili 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića).

Alkoholna zavrzlama se nedavno ponovno zahuktala nakon što su znanstvenici sa Sveučilišta Oxford izašli u javnost s tvrdnjom da su sadašnje preporuke previsoke i da bi se godišnje spasili tisuće života kada bi se preporuke za unos alkohola smanjile na maksimalno 2 pića za muškarce i 1 ½ piće za žene. No, i te smanjenje količine ne bi smjelo piti svakodnevno, već dva puta tjedno, istaknuli su znanstvenici nakon analize zdravstvenog stanja ljudi i njihove navike pijenja u Velikoj Britaniji kroz 15 godina.

Znanost o alkoholu

Istraživanja su pokazala da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Uvjerljivi dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola. Zanimljivo je i saznanje o duljem životnom vijeku osoba koje umjereno „vire“ u čašicu u usporedbi s onima koji posve izbjegavaju alkohol. Najčešće se u kontekstu blagotvornog učinka na zdravlje spominje crno vino zbog sadržaja polifenola, međutim dokazano je da i pivo sadrži širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja, uključujući polifenole i fitoestrogene.

Nekoliko studija također pokazuje da umjerena konzumacija alkohola znatno smanjuje rizik od demencije i oslabljenih kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem. Također, čini se da osobe koje svakodnevno unose umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od Alzheimerove bolesti. Smatra se da alkohol razrjeđuje krv i sprečava nastanak krvnih ugrušaka u mozgu. Osim toga, pokazalo se da alkohol stimulira otpuštanje acetilkolina, kemikalije koja ima važnu ulogu u procesu učenja i pamćenja. Svakako valja u obzir uzeti i opuštajući učinak alkohola.

No, studije također otkrivaju drugu stranu medalje. Naime, prekomjerna konzumacija alkohola ne samo da poništava pozitivne učinke već i značajno povisuje rizik od brojnih zdravstvenih problema uključujući povišeni krvni tlak, bolesti jetre, moždani udar, čira na želudcu, nutritivnih deficita, neplodnosti.

Izrazito velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom periodu mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovito u povišenim količinama. Tada uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre te cijelog niza drugih organa u tijelu poput gušterače, probavnog sustava, mozga, srca, mišića i spolnih žlijezda.

Alkohol usporava metabolizam hranjivih tvari u korisne molekule smanjujući izlučivanje probavnih enzima iz gušterače. Alkohol također, ometa apsorpciju hranjivih tvari uništavajući i oštećujući stanice koje pokrivaju sluznicu želuca i crijeva, uz to ometajući i apsorpciju nekih tvari iz probavnog trakta u krv.

Također, studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition otkriva da alkoholna pića dovode do povećanja tjelesna mase jer alkohol usporava izgaranje tjelesnih rezervi masnog tkiva, povećava apetit i doprinosi unosu energije. U studiji je, naime, na oko 2300 konzumenata i apstinenata pokazano da umjereno konzumiranje alkohola, npr. jedno piće na dan, ne doprinosi gomilanju masnog tkiva oko struka. Međutim, oni koji piju povremeno i pritom pretjeruju (više od 4 pića) mogu očekivati pivski trbuh.

Zagovornici alkoholne apstinencije se najviše pozivaju na izvješće International Agency for Cancer Research koja je 2007. iznijela niz dokaza o proporcionalnoj vezi između alkohola i karcinoma usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, debelog crijeva i dojki. Ono što je najviše zapanjilo je što se je alkohol pokazao karcinogeni potencijal čak i pri unosu samo jednog pića dnevno.

Što sad: ne piti ili piti preporučene količine alkohola?

Mnoštvo oprečnih mišljenja po pitanju alkohola dovelo je ipak do nekoliko konsenzusa. Mišljenje je većine da ukoliko ne pijete, nema razloga da to započnete, osobito ako postoji obiteljski rizik od karcinoma. Ako uživate preporučene dnevne doze alkohola, a postoji genetski rizik od karcinoma, mudro bi bilo smanjiti unos alkohola, vjerojatno na količine koje su nedavno preporučili znanstvenici s Oxforda. No, za zdrave muškarce starije od 40 godina i žene u menopauzi te osobe koje imaju genetski rizik od bolesti srca preporučenih 2-3 pića za muškarce i 1-2 pića za žene, može poslužiti kao dobra strategija smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti. Pritom valja imati na umu da se i u slučaju kardioprotektivnog učinka alkohola „manje pokazalo kao više“ (primjerice 3 pića kod muškaraca pruža gotovo nikakve dodatne koristi u odnosu na 2 pića dnevno) pa nije nerealno za očekivati da će se preporuke za umjereni unos alkohola uskoro i „službeno“ smanjiti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koljeno

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje. U slučaju ako dođe do akutnog ukočenja pokreta u koljenu, dakle kada nije moguće pomicati koljeno, operaciju meniska treba obaviti što prije, tj. unutar nekoliko dana od ozljede. U drugim slučajevima, gdje postoji indikacija za operaciju, koljeno bi trebalo operirati unutar 6 tjedana kako bi se poboljšale mogućnosti zacijeljena ozljede i postigli dobri […]

Infekcija mokraćnog sustava

Hospitalne mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfekcija mokraćnog sustava najčešće nastaje fekalnom florom (npr. bakterijom iz crijeva – Escherichia coli) u izvanbolničkoj populaciji. Nasuprot tome postoje tzv. bolničke ili hospitalne infekcije mokraćnog sustava. Hospitalnom infekcijom smatra se svaka ona infekcija koja nije postojala prije hospitalizacije, a nastala je kao posljedica nekog dijagnostičkog ili terapijskog postupka. Svaka veća bolnica ima svoju službu […]

Eritrociti

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Pretilost

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Muškarci

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]