Dnevna doza đumbira za prevenciju bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Rizik od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti smanjuje se otprilike između 8 i 13 % sa povećanjem unosa đumbira za 1 gram u sklopu uravnotežene prehrane. Ovi preliminarni podaci pokazali su kako je za blagotvoran učinak potrebno dnevno konzumirati količinu od 2 do 4 grama svježeg đumbira.

Začini oplemenjuju našu prehranu kako okusom tako i nutritivno. U začinima su prisutne različite fitokemikalije, a mnoge od njih posjeduju blagotvorne učinke na zdravlje te mogu djelovati preventivno na razvoj nekih bolesti.
Đumbir je danas jedan od najpopularnijih začina diljem svijeta. Svježi korijen đumbira u svom sastavu krije mnoge tvari s potencijalnim biološki aktivnim djelovanjem. Đumbir sadrži 2-3 % proteina, 0,9 % masti, 1,2 % minerala, 2,4 % vlakana i 12,3 % ugljikohidrata. Također, sadrži 1 do 3 % hlapljivih ulja, oleorezin, fenole i proteolitički enzim. Pikantnost duguje sadržaju gingerola, dok aromu daju hlapljiva ulja. Đumbir se već tisućama godina tradicionalno koristi u liječenju bolesti i stanja poput prehlade, mučnine, artritisa, migrena i hipertenzije. Đumbir se dosta istražuje te je na životinjskim modelima demonstrirana njegova moć u prevenciji mnogih bolesti, međutim, u istraživanjima je uglavnom korišten ekstrakt đumbira kao i drugi oblici poput ulja, soka ili đumbira u prahu, a klinička istraživanja o korištenju svježeg đumbira nedostaju.
Novo istraživanje objavljeno ove godine u časopisu Nutrition ispitivalo je utjecaj svakodnevnog unosa đumbira na prevenciju kroničnih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije, kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, masne jetre, anemije i tumora kod odraslih. Istraživanje je uspjelo pokazati kako unos đumbira, kod različitih doza, može smanjiti prevalenciju hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Rizik od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti smanjuje se otprilike između 8 i 13 % sa povećanjem unosa đumbira za 1 gram u sklopu uravnotežene prehrane. Ovi preliminarni podaci pokazali su kako je za blagotvoran učinak potrebno dnevno konzumirati količinu od 2 do 4 grama svježeg đumbira.
Na koji način đumbir utječe na smanjenje rizika od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti nije poznat međutim, znanstvenici nagađaju kako bi moguć mehanizam djelovanja bio putem inhibicije angiotenzin-konvertirajućeg enzima i prevencijom lipidne peroksidacije u srcu. Za blagotvoran učinak đumbira na zdravlje mogli bi biti zaslužni polifenoli, a na to je ukazala nedavna studija je pokazala kako đumbir snižava razinu kolesterola u krvi.
Međutim, značajan utjecaj na smanjenje hipertenzije nije zabilježen kod osoba starijih od 60 godina. Također, kod pretilih osoba zabiljen je značajno niži unos đumbira u usporedbi s osobama normalne tjelesne mase. 
Osim svježeg đumbira, sušeni đumbir je izuzetno koristan jer se prilikom sušenja gingeroli pretvaraju u šogaole koji imaju još izraženiju pikantnost i za koje se pokazalo u laboratorijskim uvjetima da imaju antikarcinogeno djelovanje.

Nekoliko načina kako uklopiti đumbir u svakodnevnu prehranu:

  • Svježi đumbir dodajte u voćni smoothie ili sok iz sokovnika, ako niste navikli na njegovu pikantnost u početku dodajte manju količinu, primjerice, koliko stane na vrh noža, a zatim povećavajte do 1 žličice
  • Manju količinu naribajte u čvrsti jogurt i dodajte žlicu najdražeg pekmeza ili meda
  • Naribani korijen đumbira možete dodati i u jutarnje žitarice s jogurtom ili mlijekom uz dodatak orašastih plodova i suhog voća
  • Đumbir je odličan u umacima za salatu na bazi žitarica, mahunarki i povrća. U blenderu miksajte 1 naranču, sok od 1 naranče, maslinovo ulje, sol, papar i komadić đumbira
  • Đumbir je dobar i u biskvitnim kolačima, poglavito onima s mrkvom ili limunom
  • U azijskim jelima đumbir je nezamjenjiv, poglavito u prženim rezancima s povrćem, mesom ili plodovima mora poput kozica
  • Protiv nadutosti i mučnina tradicionalno se preporuča čaj od đumbira, priprema se tako da naribani đumbir (1 žličica po šalici) prelijemo vrućom vodom i držimo najmanje 10 minuta, a zatim procijedimo i začinimo medom i limunom. Čaj od đumbira se može pripremiti i u kombinaciji s biljnim čajevima poput mente, kamilice ili matičnjaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Spavanje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Vlakna

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Prehrana

Bolovi u trbuhu

Karcinom pluća

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?