Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj.

Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih žila (stezanje) i odgovor otkucaja srca te kao posljedica dolazi do nestabilnosti krvnog tlaka. To uzrokuje razne simptome. Normalno, prilikom ustajanja gravitacija uzrokuje da se oko 10% do 15% krvi taloži u trbuhu, nogama i rukama. To znači da manje krvi dopire do mozga, što može uzrokovati kratku vrtoglavicu. Kod zdravih osoba ovaj se osjećaj vrtoglavice ne događa često jer mišići nogu pomažu pumpati krv natrag do srca. Osim toga, autonomni živčani sustav uključuje niz brzih odgovora. Kako bi nadoknadilo manju količinu krvi koja se vraća u srce nakon ustajanja, tijelo oslobađa hormone adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni obično uzrokuju da srce kuca malo brže i jače. Noradrenalin također uzrokuje stezanje krvnih žila. Sve to dovodi do toga da se više krvi vraća u srce i mozak. Osobe s POTS-om imaju tendenciju sakupljanja veće količine krvi u žilama u uspravnom položaju. Njihovo tijelo reagira otpuštanjem viška noradrenalina ili adrenalina kako bi pokušalo dodatno stegnuti krvne žile. Iz nekoliko razloga, krvne žile ne reagiraju normalno na te hormone. Budući da srce ostaje sposobno reagirati na noradrenalin i adrenalin broj otkucaja srca često se ubrzava. Ova neravnoteža uzrokuje mnoge moguće simptome, poput vrtoglavice, nesvjestice i iscrpljenosti.

Koji su simptomi POTS-a?

POTS se može razviti iznenada ili se može razviti postupno. Simptomi se javljaju odmah ili nekoliko minuta nakon sjedenja ili ustajanja. Ležanje može ublažiti neke od simptoma.

Simptomi uključuju:

  • Vrtoglavicu osobito pri stajanju, tijekom dugotrajnog stajanja u jednom položaju ili tijekom dugih šetnji.
  • Nesvjesticu
  • Zaboravljivost i problemi s fokusiranjem (brain fog)
  • Lupanje srca ili ubrzan rad srca
  • Iscrpljenost/umor
  • Osjećaj nervoze ili tjeskobe, drhtavica i pretjerano znojenje
  • Kratkoća daha (dispneja), bol u prsima
  • Glavobolja, loše opće osjećanje, poremećen san zbog bolova u prsima, ubrzanog otkucaja srca i pretjeranog znojenja tijekom spavanja.

Simptomi POTS-a često se pogoršavaju u situacijama poput boravka u toplim okruženjima, kao što je vruća kupka ili tuš ili vruć dan, stajanje u redu, naporno vježbanje, menstruaciji, prehladi.

Na koga POTS utječe?

Svaki slučaj POTS-a je drugačiji. Većina ljudi s POTS-om su žene u dobi od 15 do 50 godina. Pojedini čimbenici predstavljaju rizik za razvoja POTS-a poput:

– ozbiljne infekcije, virusne bolesti poput mononukleoze

– trudnoće

– fizičke trauma, kao što je ozljeda glave

– autoimuna stanja, kao što su Sjogrenov sindrom, lupus i celijakija.

Što uzrokuje POTS?

Nije poznat uzrok POTS ali smatra se da postoji više uzroka koji dovode do različitih podvrsta POTS-a uključujući:

Neuropatski POTS: Ovo se događa kada periferna denervacija (gubitak opskrbe živcima) dovodi do slabijeg rada mišića u stijenci krvnih žila, posebno u nogama.

Hiperadrenergični POTS: Ovo se događa kada je simpatički živčani sustav preaktivan.

Hipovolemijski POTS: Smanjeni volumen krvi može dovesti do POTS-a. Nizak volumen krvi može uzrokovati slične simptome koji se mogu preklapati kod neuropatskih i hiperadrenergičkih POTS.

Također postoji sve više dokaza koji sugeriraju da bi POTS mogao biti autoimuna bolest, što znači da imunološki sustav napada zdravo tkivo iz nepoznatih razloga.

Kako se dijagnosticira POTS?

Zbog mnogih simptoma koji se mogu pojaviti tijekom vremena može biti teško dijagnosticirati POTS. Osobe s POTS-om mogu imati simptome mjesecima ili godinama prije nego što im se konačno dijagnosticira stanje. Test nagibnog stola (tilt up) mjeri otkucaje srca i krvni tlak pri promjenama položaja tijela i predstavlja ključni test za dijagnozu POTS-a.

Kako liječiti POTS?

Liječenje je individualno te ovisi o simptoma koji se javljaju. U liječenju se koriste lijekovi poput fludrokortizona (povećava zadržavanje soli i volumen krvi), piridostigmina (smanjuje ubrzani rad srca) i midodrina (uzrokuje suženje krvnih žila). Medicinske kompresijske čarape mogu pomoći u potiskivanju krvi iz nogu kako bi se smanjili simptomi POTS-a. Osim lijekova potrebno je usvojiti i zdrave životne navike poput tjelovježbe i promjena u prehrani. Praćenje pulsa i krvnog tlaka i zapisivanje vrijednosti može pružiti uvid u POTS i pomoći liječniku da prilagodi liječenje. Svaki dan u isto vrijeme (ujutro i nakon večere) treba provjeriti krvni tlak i puls. Vrlo je korisno to činiti prvih nekoliko mjeseci od dijagnoze.

Prognoza za POTS općenito je dobra, iako može ozbiljno poremetiti svakodnevni život. Osobe s POTS-om imaju normalan životni vijek a simptomi POTS-a mogu se pojavljivati i nestajati godinama. U otprilike 80% slučajeva stanje se popravlja, ali mnogi ljudi imaju zaostale simptome. Najveći rizik za osobe s POTS-om je ozljeđivanje ako se onesvijeste i padnu.

Iako POTS nije opasan po život, može uvelike ometati svakodnevni život i zadatke. Bitno je rano prepoznati ovo stanje jer različiti tretmani i promjene načina života mogu pomoći u poboljšanju simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Varivo

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Krvni tlak

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUnatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Krvni tlak

Problem s krvnim tlakom, učestale vrtoglavice i mučnina – kako da se toga riješim?

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Nesvjestica

Vožnja biciklom i nesvjestica – što trebam napraviti?

Iz iste kategorije

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]