Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj.

Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih žila (stezanje) i odgovor otkucaja srca te kao posljedica dolazi do nestabilnosti krvnog tlaka. To uzrokuje razne simptome. Normalno, prilikom ustajanja gravitacija uzrokuje da se oko 10% do 15% krvi taloži u trbuhu, nogama i rukama. To znači da manje krvi dopire do mozga, što može uzrokovati kratku vrtoglavicu. Kod zdravih osoba ovaj se osjećaj vrtoglavice ne događa često jer mišići nogu pomažu pumpati krv natrag do srca. Osim toga, autonomni živčani sustav uključuje niz brzih odgovora. Kako bi nadoknadilo manju količinu krvi koja se vraća u srce nakon ustajanja, tijelo oslobađa hormone adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni obično uzrokuju da srce kuca malo brže i jače. Noradrenalin također uzrokuje stezanje krvnih žila. Sve to dovodi do toga da se više krvi vraća u srce i mozak. Osobe s POTS-om imaju tendenciju sakupljanja veće količine krvi u žilama u uspravnom položaju. Njihovo tijelo reagira otpuštanjem viška noradrenalina ili adrenalina kako bi pokušalo dodatno stegnuti krvne žile. Iz nekoliko razloga, krvne žile ne reagiraju normalno na te hormone. Budući da srce ostaje sposobno reagirati na noradrenalin i adrenalin broj otkucaja srca često se ubrzava. Ova neravnoteža uzrokuje mnoge moguće simptome, poput vrtoglavice, nesvjestice i iscrpljenosti.

Koji su simptomi POTS-a?

POTS se može razviti iznenada ili se može razviti postupno. Simptomi se javljaju odmah ili nekoliko minuta nakon sjedenja ili ustajanja. Ležanje može ublažiti neke od simptoma.

Simptomi uključuju:

  • Vrtoglavicu osobito pri stajanju, tijekom dugotrajnog stajanja u jednom položaju ili tijekom dugih šetnji.
  • Nesvjesticu
  • Zaboravljivost i problemi s fokusiranjem (brain fog)
  • Lupanje srca ili ubrzan rad srca
  • Iscrpljenost/umor
  • Osjećaj nervoze ili tjeskobe, drhtavica i pretjerano znojenje
  • Kratkoća daha (dispneja), bol u prsima
  • Glavobolja, loše opće osjećanje, poremećen san zbog bolova u prsima, ubrzanog otkucaja srca i pretjeranog znojenja tijekom spavanja.

Simptomi POTS-a često se pogoršavaju u situacijama poput boravka u toplim okruženjima, kao što je vruća kupka ili tuš ili vruć dan, stajanje u redu, naporno vježbanje, menstruaciji, prehladi.

Na koga POTS utječe?

Svaki slučaj POTS-a je drugačiji. Većina ljudi s POTS-om su žene u dobi od 15 do 50 godina. Pojedini čimbenici predstavljaju rizik za razvoja POTS-a poput:

– ozbiljne infekcije, virusne bolesti poput mononukleoze

– trudnoće

– fizičke trauma, kao što je ozljeda glave

– autoimuna stanja, kao što su Sjogrenov sindrom, lupus i celijakija.

Što uzrokuje POTS?

Nije poznat uzrok POTS ali smatra se da postoji više uzroka koji dovode do različitih podvrsta POTS-a uključujući:

Neuropatski POTS: Ovo se događa kada periferna denervacija (gubitak opskrbe živcima) dovodi do slabijeg rada mišića u stijenci krvnih žila, posebno u nogama.

Hiperadrenergični POTS: Ovo se događa kada je simpatički živčani sustav preaktivan.

Hipovolemijski POTS: Smanjeni volumen krvi može dovesti do POTS-a. Nizak volumen krvi može uzrokovati slične simptome koji se mogu preklapati kod neuropatskih i hiperadrenergičkih POTS.

Također postoji sve više dokaza koji sugeriraju da bi POTS mogao biti autoimuna bolest, što znači da imunološki sustav napada zdravo tkivo iz nepoznatih razloga.

Kako se dijagnosticira POTS?

Zbog mnogih simptoma koji se mogu pojaviti tijekom vremena može biti teško dijagnosticirati POTS. Osobe s POTS-om mogu imati simptome mjesecima ili godinama prije nego što im se konačno dijagnosticira stanje. Test nagibnog stola (tilt up) mjeri otkucaje srca i krvni tlak pri promjenama položaja tijela i predstavlja ključni test za dijagnozu POTS-a.

Kako liječiti POTS?

Liječenje je individualno te ovisi o simptoma koji se javljaju. U liječenju se koriste lijekovi poput fludrokortizona (povećava zadržavanje soli i volumen krvi), piridostigmina (smanjuje ubrzani rad srca) i midodrina (uzrokuje suženje krvnih žila). Medicinske kompresijske čarape mogu pomoći u potiskivanju krvi iz nogu kako bi se smanjili simptomi POTS-a. Osim lijekova potrebno je usvojiti i zdrave životne navike poput tjelovježbe i promjena u prehrani. Praćenje pulsa i krvnog tlaka i zapisivanje vrijednosti može pružiti uvid u POTS i pomoći liječniku da prilagodi liječenje. Svaki dan u isto vrijeme (ujutro i nakon večere) treba provjeriti krvni tlak i puls. Vrlo je korisno to činiti prvih nekoliko mjeseci od dijagnoze.

Prognoza za POTS općenito je dobra, iako može ozbiljno poremetiti svakodnevni život. Osobe s POTS-om imaju normalan životni vijek a simptomi POTS-a mogu se pojavljivati i nestajati godinama. U otprilike 80% slučajeva stanje se popravlja, ali mnogi ljudi imaju zaostale simptome. Najveći rizik za osobe s POTS-om je ozljeđivanje ako se onesvijeste i padnu.

Iako POTS nije opasan po život, može uvelike ometati svakodnevni život i zadatke. Bitno je rano prepoznati ovo stanje jer različiti tretmani i promjene načina života mogu pomoći u poboljšanju simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Juha

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Vrtoglavica

Je li uzrok mojih simptoma (vrtoglavica, nelagoda u prsima, trnci u glavi) povezan s vratnom kralježnicom, krvnim žilama vrata ili srcem te što mi savjetujete dalje?

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUnatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Vrtoglavica

Jesu li napadi slabosti, vrtoglavice i smetnje koordinacije znak neurološkog poremećaja?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Može li iznenadno mucanje nakon neurološkog napadaja biti posljedica neurološkog oštećenja?