Iako patofiziološki mehanizam nastanka migrene nije u potpunosti poznat, zna se da važnu ulogu u aktivaciji migrenskog napadaja ima kalcitonin-gen povezani peptid (eng. calcitonin gene related peptide- CGRP).
Iako patofiziološki mehanizam nastanka migrene nije u potpunosti poznat, zna se da važnu ulogu u aktivaciji migrenskog napadaja ima kalcitonin-gen povezani peptid (eng. calcitonin gene related peptide- CGRP).
CGRP je prisutan u središnjem i perifernom živčanom sustavu. On je neuropeptid koji modulira prijenos boli i uzrokuje vazodilataciju. Za razliku od drugih neuropeptida, pokazalo se da se razine peptida CGRP značajno povećavaju tijekom migrene i vraćaju se u normalu s prestankom glavobolje. U kliničkom pokusu intravenska infuzija CGRP-a inducira u bolesnika glavobolju nalik migreni. U novije vrijeme razvijena je skupina lijekova monoklonskih protutijela (Mab) na molekulu CGRP (fremanezumab, eptinezumab i galcanezumab), odnosno na receptor CGRP (erenumab) koji se primjenjuju kao specifična profilaktička terapija migrene. Provedene su brojne kliničke studije koje su potvrdile njihovu učinkovitost, dobru podnošljivost a u nekih bolesnika opisane su blage nuspojave. Erenumab, galcanezumab i fremenazumab registrirani za uporabu u SAD i Europi. Od ožujka ove godine u Hrvatskoj na Dopunskoj listi lijekova HZZO je erenumab. Obavezni uključni kriterij za početak profilaktičke terapije monoklonskim antitijelima na CGRP i CGRP receptor koje je odobrila Europska agencija za lijekove, a kojih se pridržava i HZZO, je postojanje najmanja 4 dana migrenske glavobolje na mjesec u odraslih bolesnika.
Kako bi se utvrdila učinkovitost profilaktičke terapije potrebno je „brojati“ dane s migrenskom glavoboljom mjesečno. Prema rezultatima metaanalize primjena monoklonskih protutijela na CGRP i CGRP receptor za profilaktičko liječenje epizodične migrene pokazala su značajno smanjenje broja dana migrene mjesečno u odnosu na početne vrijednosti. Nije bilo razlike u incidenciji nuspojava između skupine bolesnika na monoklonskim protutijelima i placebo skupine, osim što je u skupina bolesnika u kojih su primjenjena monoklonalna protutijela bilo više onih koji su imali reakciju na mjestu aplikacije. Opisane neželjene reakcije bile su reakcija na mjestu primjene (npr. crvenilo, otok), konstipacija, svrbež i grčevi muskulature.
Povoljni učinak monoklonskog protutijela se primjećuje već u prvim tjednima nakon aplikacije lijeka. Ukoliko nema učinka u prvom mjesecu (misli se na smanjenje broja dana migrene mjesečno) tada je isti lijek potrebno ponoviti još jednom ili dva puta u razmacima od mjesec dana. Aplikacija lijeka je vrlo jednostavna, aplicira se potkožno (u bedro, trbuh ili nadlakticu) pomoću autoinjektora i to erenumab i galcanezumab jednom mjesečno, dok je fremanezumab moguće aplicirati osim jednom mjesečno i svaka tri mjeseca.
U nastavku više o Europskim smjernicama za primjenu monoklonskih protutijela.
19.8.2019
