Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca.

Uzroci nesigurnog hoda

1. Neurološki poremećaji:

    Cerebelarna ataksija: Oštećenje malog mozga, dijela mozga odgovornog za koordinaciju pokreta, može dovesti do nesigurnog hoda. Uzroci uključuju moždani udar, tumore, multiplu sklerozu i kroničnu zlouporabu alkohola.

    Neurodegenerativne bolesti: Ova skupina neuroloških bolesti uključuje različite progresivne poremećaje poput Parkinsonove bolesti koji utječu na kontrolu kretanja, uzrokujući simptome kao što su drhtanje, ukočenost i usporenost pokreta, što doprinosi abnormalnostima u hodu.

    Periferna neuropatija: Oštećenje perifernih živaca može rezultirati slabošću, obamrlošću i bolom, osobito u nogama i stopalima, što dovodi do poteškoća u hodanju.

    Vestibularni poremećaji: unutarnje uho igra ključnu ulogu u ravnoteži. Poremećaji kao što su Meniereova bolest, vestibularni neuritis ili benigni paroksizmalni položajni vertigo (BPPV) mogu uzrokovati vrtoglavicu i probleme s ravnotežom.

    2. Problemi mišićno-koštanog sustava:

    Artritis: bol i ukočenost zglobova, osobito u kukovima, koljenima i stopalima, mogu utjecati na stabilnost hoda.

    Slabost mišića: Stanja kao što su mišićna distrofija ili produljena imobilizacija mogu dovesti do slabosti mišića, utječući na sposobnost stabilnog hodanja.

    Prijelomi kostiju i ozljede: prijelomi, uganuća i druge ozljede mogu privremeno ili trajno promijeniti hod.

    3. Sistemska stanja:

    Dijabetes: dijabetička neuropatija je česta komplikacija dijabetesa koja utječe na periferne živce i može dovesti do nesigurnog hoda.

    Poremećaji štitnjače: I hipertireoza i hipotireoza mogu uzrokovati slabost mišića i probleme s koordinacijom.

    Nutritivni nedostaci: Nedostaci vitamina kao što su B12 i E mogu dovesti do neuroloških i mišićnih problema koji utječu na hod.

    Simptomi i dijagnoza

    Primarni simptom nesigurnog hoda je poteškoće pri hodu. Drugi povezani simptomi mogu biti:

    • Vrtoglavica
    • Slabost u nogama
    • Nedostatak koordinacije
    • Poteškoće u uspravnom stajanju
    • Česti padovi

    Dijagnoza obično uključuje sveobuhvatnu povijest bolesti i fizički pregled. Neurološki pregled ključan je za procjenu koordinacije, mišićne snage i refleksa. Dodatni dijagnostički testovi mogu uključivati:

    Slikovne studije: MR ili CT snimka mozga može identificirati strukturne abnormalnosti u mozgu i kralježnici.

    Krvni testovi: mogu otkriti temeljna stanja poput dijabetesa, poremećaja štitnjače ili nedostatka vitamina.

    Elektromiografija (EMG) i studije živčanog provođenja: Ovi testovi procjenjuju funkciju živaca i mišića.

    Vestibularni test: Ovi testovi procjenjuju ravnotežu i funkciju unutarnjeg uha.

    Liječenje

    Liječenje nesigurnog hoda usmjereno je na rješavanje temeljnog uzroka. Ovisno o uzroku, lijekovi se mogu propisati za liječenje stanja poput Parkinsonove bolesti, dijabetesa ili poremećaja štitnjače.

    Fizikalna terapija može poboljšati mišićnu snagu, koordinaciju i ravnotežu. Također se mogu preporučiti uz vježbe hodanja i pomagala kao što su hodalice ili štapovi.

    Kako prevenirati nesiguran hod i padanje?

    1. Redovita tjelovježba: Aktivnosti koje poboljšavaju snagu, fleksibilnost i ravnotežu mogu pomoći u održavanju sigurnog hoda.

      2. Zdrava prehrana: Osiguravanje odgovarajućeg unosa esencijalnih vitamina i minerala podržava zdravlje živaca i mišića.

      3. Redoviti zdravstveni pregledi: Praćenje i liječenje kroničnih stanja kao što su dijabetes i poremećaji štitnjače mogu spriječiti komplikacije koje utječu na hod.

      4. Modifikacija okoliša. Preinake doma, poput postavljanja rukohvata i uklanjanja opasnosti od spoticanja, mogu smanjiti rizik od padova.

      Nesiguran hod može nastati kao posljedica različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava. Razumijevanje temeljnog uzroka ključno je za učinkovito liječenje. Život s nesigurnim hodom može biti izazovan ali kombinacijom lijekova, fizikalne terapije i prilagodbe načina života, osobe s nesigurnim hodom mogu poboljšati svoju pokretljivost i kvalitetu života. Redovito praćenje i proaktivno upravljanje rizičnim čimbenicima imaju ključnu ulogu u sprječavanju i ublažavanju učinaka nesigurnog hoda.

      Imate pitanje vezano za zdravlje?

      Konzultirajte se s našim stručnim timom.

      Povezane teme

      Vrtoglavica

      Zašto imam vrtoglavicu?

      Varivo

      Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

      Vrtoglavica

      Vrtoglavica

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

      Mozak

      Traumatska ozljeda mozga

      Vrijeme čitanja članka: 4 minuteTraumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

      Nasljedna bolest

      Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

      Vrtoglavica

      Vrtoglavica – molim savjet

      Iz iste kategorije

      Neurologija

      Liječenje boli u mišićima

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

      Neurologija

      Bol u mišićima

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

      Neurologija

      Tenzijska glavobolja

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

      Neurologija

      Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

      Neurologija

      Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

      Neurologija

      Lezija peronealnog živca

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute

      Neurologija

      Benigna intrakranijalna hipertenzija

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

      Neurologija

      Spinalni hemangiom

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]