Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca.

Uzroci nesigurnog hoda

1. Neurološki poremećaji:

    Cerebelarna ataksija: Oštećenje malog mozga, dijela mozga odgovornog za koordinaciju pokreta, može dovesti do nesigurnog hoda. Uzroci uključuju moždani udar, tumore, multiplu sklerozu i kroničnu zlouporabu alkohola.

    Neurodegenerativne bolesti: Ova skupina neuroloških bolesti uključuje različite progresivne poremećaje poput Parkinsonove bolesti koji utječu na kontrolu kretanja, uzrokujući simptome kao što su drhtanje, ukočenost i usporenost pokreta, što doprinosi abnormalnostima u hodu.

    Periferna neuropatija: Oštećenje perifernih živaca može rezultirati slabošću, obamrlošću i bolom, osobito u nogama i stopalima, što dovodi do poteškoća u hodanju.

    Vestibularni poremećaji: unutarnje uho igra ključnu ulogu u ravnoteži. Poremećaji kao što su Meniereova bolest, vestibularni neuritis ili benigni paroksizmalni položajni vertigo (BPPV) mogu uzrokovati vrtoglavicu i probleme s ravnotežom.

    2. Problemi mišićno-koštanog sustava:

    Artritis: bol i ukočenost zglobova, osobito u kukovima, koljenima i stopalima, mogu utjecati na stabilnost hoda.

    Slabost mišića: Stanja kao što su mišićna distrofija ili produljena imobilizacija mogu dovesti do slabosti mišića, utječući na sposobnost stabilnog hodanja.

    Prijelomi kostiju i ozljede: prijelomi, uganuća i druge ozljede mogu privremeno ili trajno promijeniti hod.

    3. Sistemska stanja:

    Dijabetes: dijabetička neuropatija je česta komplikacija dijabetesa koja utječe na periferne živce i može dovesti do nesigurnog hoda.

    Poremećaji štitnjače: I hipertireoza i hipotireoza mogu uzrokovati slabost mišića i probleme s koordinacijom.

    Nutritivni nedostaci: Nedostaci vitamina kao što su B12 i E mogu dovesti do neuroloških i mišićnih problema koji utječu na hod.

    Simptomi i dijagnoza

    Primarni simptom nesigurnog hoda je poteškoće pri hodu. Drugi povezani simptomi mogu biti:

    • Vrtoglavica
    • Slabost u nogama
    • Nedostatak koordinacije
    • Poteškoće u uspravnom stajanju
    • Česti padovi

    Dijagnoza obično uključuje sveobuhvatnu povijest bolesti i fizički pregled. Neurološki pregled ključan je za procjenu koordinacije, mišićne snage i refleksa. Dodatni dijagnostički testovi mogu uključivati:

    Slikovne studije: MR ili CT snimka mozga može identificirati strukturne abnormalnosti u mozgu i kralježnici.

    Krvni testovi: mogu otkriti temeljna stanja poput dijabetesa, poremećaja štitnjače ili nedostatka vitamina.

    Elektromiografija (EMG) i studije živčanog provođenja: Ovi testovi procjenjuju funkciju živaca i mišića.

    Vestibularni test: Ovi testovi procjenjuju ravnotežu i funkciju unutarnjeg uha.

    Liječenje

    Liječenje nesigurnog hoda usmjereno je na rješavanje temeljnog uzroka. Ovisno o uzroku, lijekovi se mogu propisati za liječenje stanja poput Parkinsonove bolesti, dijabetesa ili poremećaja štitnjače.

    Fizikalna terapija može poboljšati mišićnu snagu, koordinaciju i ravnotežu. Također se mogu preporučiti uz vježbe hodanja i pomagala kao što su hodalice ili štapovi.

    Kako prevenirati nesiguran hod i padanje?

    1. Redovita tjelovježba: Aktivnosti koje poboljšavaju snagu, fleksibilnost i ravnotežu mogu pomoći u održavanju sigurnog hoda.

      2. Zdrava prehrana: Osiguravanje odgovarajućeg unosa esencijalnih vitamina i minerala podržava zdravlje živaca i mišića.

      3. Redoviti zdravstveni pregledi: Praćenje i liječenje kroničnih stanja kao što su dijabetes i poremećaji štitnjače mogu spriječiti komplikacije koje utječu na hod.

      4. Modifikacija okoliša. Preinake doma, poput postavljanja rukohvata i uklanjanja opasnosti od spoticanja, mogu smanjiti rizik od padova.

      Nesiguran hod može nastati kao posljedica različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava. Razumijevanje temeljnog uzroka ključno je za učinkovito liječenje. Život s nesigurnim hodom može biti izazovan ali kombinacijom lijekova, fizikalne terapije i prilagodbe načina života, osobe s nesigurnim hodom mogu poboljšati svoju pokretljivost i kvalitetu života. Redovito praćenje i proaktivno upravljanje rizičnim čimbenicima imaju ključnu ulogu u sprječavanju i ublažavanju učinaka nesigurnog hoda.

      Imate pitanje vezano za zdravlje?

      Konzultirajte se s našim stručnim timom.

      Povezane teme

      Liječnik obiteljske medicine

      Vrtoglavica

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

      Glavobolje

      Traumatska ozljeda mozga

      Vrijeme čitanja članka: 4 minute Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

      Noge

      Slabost u nogama – molim savjet

      24-satni holter srca

      Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

      Anksioznost

      Postkomocijski sindrom

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

      Hod

      Nestabilnost u hodu i vrtoglavice – molim Vaš savjet

      Iz iste kategorije

      Neurologija

      Kočenje polovice tijela – uredni nalazi

      Neurologija

      Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

      Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

      Neurologija

      Glavobolja uzrokovana sinusitisom

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

      Neurologija

      Kako živjeti s POTS-om?

      Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

      Neurologija

      Kako liječiti kroničnu nesanicu?

      Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

      Neurologija

      Wilsonova bolest

      Vrijeme čitanja članka: 4 minute Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

      Neurologija

      Kognitivna bihevioralna terapija

      Vrijeme čitanja članka: 4 minute Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

      Neurologija

      Glavobolja – bol na desnoj strani glave