Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca.

Uzroci nesigurnog hoda

1. Neurološki poremećaji:

    Cerebelarna ataksija: Oštećenje malog mozga, dijela mozga odgovornog za koordinaciju pokreta, može dovesti do nesigurnog hoda. Uzroci uključuju moždani udar, tumore, multiplu sklerozu i kroničnu zlouporabu alkohola.

    Neurodegenerativne bolesti: Ova skupina neuroloških bolesti uključuje različite progresivne poremećaje poput Parkinsonove bolesti koji utječu na kontrolu kretanja, uzrokujući simptome kao što su drhtanje, ukočenost i usporenost pokreta, što doprinosi abnormalnostima u hodu.

    Periferna neuropatija: Oštećenje perifernih živaca može rezultirati slabošću, obamrlošću i bolom, osobito u nogama i stopalima, što dovodi do poteškoća u hodanju.

    Vestibularni poremećaji: unutarnje uho igra ključnu ulogu u ravnoteži. Poremećaji kao što su Meniereova bolest, vestibularni neuritis ili benigni paroksizmalni položajni vertigo (BPPV) mogu uzrokovati vrtoglavicu i probleme s ravnotežom.

    2. Problemi mišićno-koštanog sustava:

    Artritis: bol i ukočenost zglobova, osobito u kukovima, koljenima i stopalima, mogu utjecati na stabilnost hoda.

    Slabost mišića: Stanja kao što su mišićna distrofija ili produljena imobilizacija mogu dovesti do slabosti mišića, utječući na sposobnost stabilnog hodanja.

    Prijelomi kostiju i ozljede: prijelomi, uganuća i druge ozljede mogu privremeno ili trajno promijeniti hod.

    3. Sistemska stanja:

    Dijabetes: dijabetička neuropatija je česta komplikacija dijabetesa koja utječe na periferne živce i može dovesti do nesigurnog hoda.

    Poremećaji štitnjače: I hipertireoza i hipotireoza mogu uzrokovati slabost mišića i probleme s koordinacijom.

    Nutritivni nedostaci: Nedostaci vitamina kao što su B12 i E mogu dovesti do neuroloških i mišićnih problema koji utječu na hod.

    Simptomi i dijagnoza

    Primarni simptom nesigurnog hoda je poteškoće pri hodu. Drugi povezani simptomi mogu biti:

    • Vrtoglavica
    • Slabost u nogama
    • Nedostatak koordinacije
    • Poteškoće u uspravnom stajanju
    • Česti padovi

    Dijagnoza obično uključuje sveobuhvatnu povijest bolesti i fizički pregled. Neurološki pregled ključan je za procjenu koordinacije, mišićne snage i refleksa. Dodatni dijagnostički testovi mogu uključivati:

    Slikovne studije: MR ili CT snimka mozga može identificirati strukturne abnormalnosti u mozgu i kralježnici.

    Krvni testovi: mogu otkriti temeljna stanja poput dijabetesa, poremećaja štitnjače ili nedostatka vitamina.

    Elektromiografija (EMG) i studije živčanog provođenja: Ovi testovi procjenjuju funkciju živaca i mišića.

    Vestibularni test: Ovi testovi procjenjuju ravnotežu i funkciju unutarnjeg uha.

    Liječenje

    Liječenje nesigurnog hoda usmjereno je na rješavanje temeljnog uzroka. Ovisno o uzroku, lijekovi se mogu propisati za liječenje stanja poput Parkinsonove bolesti, dijabetesa ili poremećaja štitnjače.

    Fizikalna terapija može poboljšati mišićnu snagu, koordinaciju i ravnotežu. Također se mogu preporučiti uz vježbe hodanja i pomagala kao što su hodalice ili štapovi.

    Kako prevenirati nesiguran hod i padanje?

    1. Redovita tjelovježba: Aktivnosti koje poboljšavaju snagu, fleksibilnost i ravnotežu mogu pomoći u održavanju sigurnog hoda.

      2. Zdrava prehrana: Osiguravanje odgovarajućeg unosa esencijalnih vitamina i minerala podržava zdravlje živaca i mišića.

      3. Redoviti zdravstveni pregledi: Praćenje i liječenje kroničnih stanja kao što su dijabetes i poremećaji štitnjače mogu spriječiti komplikacije koje utječu na hod.

      4. Modifikacija okoliša. Preinake doma, poput postavljanja rukohvata i uklanjanja opasnosti od spoticanja, mogu smanjiti rizik od padova.

      Nesiguran hod može nastati kao posljedica različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava. Razumijevanje temeljnog uzroka ključno je za učinkovito liječenje. Život s nesigurnim hodom može biti izazovan ali kombinacijom lijekova, fizikalne terapije i prilagodbe načina života, osobe s nesigurnim hodom mogu poboljšati svoju pokretljivost i kvalitetu života. Redovito praćenje i proaktivno upravljanje rizičnim čimbenicima imaju ključnu ulogu u sprječavanju i ublažavanju učinaka nesigurnog hoda.

      Imate pitanje vezano za zdravlje?

      Konzultirajte se s našim stručnim timom.

      Povezane teme

      Vrtoglavica

      Vrtoglavica

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

      Vrtoglavica

      Zašto dolazi do vrtoglavice?

      Mozak

      Traumatska ozljeda mozga

      Vrijeme čitanja članka: 4 minuteTraumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

      EKG

      Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

      Potres mozga

      Postkomocijski sindrom

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOdnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

      trnci

      Glavobolje i vrtoglavice – što mi je činiti?

      Iz iste kategorije

      Neurologija

      Okcipitalna neuralgija

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

      Neurologija

      Palatalni mioklonus

      Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

      Neurologija

      Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

      Neurologija

      Cerebrovaskularna bolest

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

      Neurologija

      Hitni prijem i opća slabost

      Neurologija

      Bol u vratu

      Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

      Neurologija

      Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

      Neurologija

      Kako prevenirati spinalnu stenozu

      Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]