Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca.

Uzroci nesigurnog hoda

1. Neurološki poremećaji:

    Cerebelarna ataksija: Oštećenje malog mozga, dijela mozga odgovornog za koordinaciju pokreta, može dovesti do nesigurnog hoda. Uzroci uključuju moždani udar, tumore, multiplu sklerozu i kroničnu zlouporabu alkohola.

    Neurodegenerativne bolesti: Ova skupina neuroloških bolesti uključuje različite progresivne poremećaje poput Parkinsonove bolesti koji utječu na kontrolu kretanja, uzrokujući simptome kao što su drhtanje, ukočenost i usporenost pokreta, što doprinosi abnormalnostima u hodu.

    Periferna neuropatija: Oštećenje perifernih živaca može rezultirati slabošću, obamrlošću i bolom, osobito u nogama i stopalima, što dovodi do poteškoća u hodanju.

    Vestibularni poremećaji: unutarnje uho igra ključnu ulogu u ravnoteži. Poremećaji kao što su Meniereova bolest, vestibularni neuritis ili benigni paroksizmalni položajni vertigo (BPPV) mogu uzrokovati vrtoglavicu i probleme s ravnotežom.

    2. Problemi mišićno-koštanog sustava:

    Artritis: bol i ukočenost zglobova, osobito u kukovima, koljenima i stopalima, mogu utjecati na stabilnost hoda.

    Slabost mišića: Stanja kao što su mišićna distrofija ili produljena imobilizacija mogu dovesti do slabosti mišića, utječući na sposobnost stabilnog hodanja.

    Prijelomi kostiju i ozljede: prijelomi, uganuća i druge ozljede mogu privremeno ili trajno promijeniti hod.

    3. Sistemska stanja:

    Dijabetes: dijabetička neuropatija je česta komplikacija dijabetesa koja utječe na periferne živce i može dovesti do nesigurnog hoda.

    Poremećaji štitnjače: I hipertireoza i hipotireoza mogu uzrokovati slabost mišića i probleme s koordinacijom.

    Nutritivni nedostaci: Nedostaci vitamina kao što su B12 i E mogu dovesti do neuroloških i mišićnih problema koji utječu na hod.

    Simptomi i dijagnoza

    Primarni simptom nesigurnog hoda je poteškoće pri hodu. Drugi povezani simptomi mogu biti:

    • Vrtoglavica
    • Slabost u nogama
    • Nedostatak koordinacije
    • Poteškoće u uspravnom stajanju
    • Česti padovi

    Dijagnoza obično uključuje sveobuhvatnu povijest bolesti i fizički pregled. Neurološki pregled ključan je za procjenu koordinacije, mišićne snage i refleksa. Dodatni dijagnostički testovi mogu uključivati:

    Slikovne studije: MR ili CT snimka mozga može identificirati strukturne abnormalnosti u mozgu i kralježnici.

    Krvni testovi: mogu otkriti temeljna stanja poput dijabetesa, poremećaja štitnjače ili nedostatka vitamina.

    Elektromiografija (EMG) i studije živčanog provođenja: Ovi testovi procjenjuju funkciju živaca i mišića.

    Vestibularni test: Ovi testovi procjenjuju ravnotežu i funkciju unutarnjeg uha.

    Liječenje

    Liječenje nesigurnog hoda usmjereno je na rješavanje temeljnog uzroka. Ovisno o uzroku, lijekovi se mogu propisati za liječenje stanja poput Parkinsonove bolesti, dijabetesa ili poremećaja štitnjače.

    Fizikalna terapija može poboljšati mišićnu snagu, koordinaciju i ravnotežu. Također se mogu preporučiti uz vježbe hodanja i pomagala kao što su hodalice ili štapovi.

    Kako prevenirati nesiguran hod i padanje?

    1. Redovita tjelovježba: Aktivnosti koje poboljšavaju snagu, fleksibilnost i ravnotežu mogu pomoći u održavanju sigurnog hoda.

      2. Zdrava prehrana: Osiguravanje odgovarajućeg unosa esencijalnih vitamina i minerala podržava zdravlje živaca i mišića.

      3. Redoviti zdravstveni pregledi: Praćenje i liječenje kroničnih stanja kao što su dijabetes i poremećaji štitnjače mogu spriječiti komplikacije koje utječu na hod.

      4. Modifikacija okoliša. Preinake doma, poput postavljanja rukohvata i uklanjanja opasnosti od spoticanja, mogu smanjiti rizik od padova.

      Nesiguran hod može nastati kao posljedica različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava. Razumijevanje temeljnog uzroka ključno je za učinkovito liječenje. Život s nesigurnim hodom može biti izazovan ali kombinacijom lijekova, fizikalne terapije i prilagodbe načina života, osobe s nesigurnim hodom mogu poboljšati svoju pokretljivost i kvalitetu života. Redovito praćenje i proaktivno upravljanje rizičnim čimbenicima imaju ključnu ulogu u sprječavanju i ublažavanju učinaka nesigurnog hoda.

      Imate pitanje vezano za zdravlje?

      Konzultirajte se s našim stručnim timom.

      Povezane teme

      Hladnoća

      Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

      Liječnik obiteljske medicine

      Vrtoglavica

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

      Mozak

      Traumatska ozljeda mozga

      Vrijeme čitanja članka: 4 minuteTraumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

      Vrtoglavica

      Je li uzrok mojih simptoma (vrtoglavica, nelagoda u prsima, trnci u glavi) povezan s vratnom kralježnicom, krvnim žilama vrata ili srcem te što mi savjetujete dalje?

      Vrtoglavica

      Jesu li napadi slabosti, vrtoglavice i smetnje koordinacije znak neurološkog poremećaja?

      Genetsko testiranje

      Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

      Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

      Iz iste kategorije

      Neurologija

      Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

      Neurologija Depositphotos_2154517_L

      Kako spriječiti trzanje kapaka?

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

      Neurologija Depositphotos_821762652_L

      Kako spriječiti trzanje kapaka?

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

      Neurologija Depositphotos_635001838_L

      Kako živjeti s tremorom?

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

      Neurologija Depositphotos_360539856_L

      Što je tremor?

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

      Neurologija

      Može li iznenadno mucanje nakon neurološkog napadaja biti posljedica neurološkog oštećenja?

      Neurologija Depositphotos_324799920_L

      Kako vrijeme utječe na glavobolje?

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute

      Neurologija Depositphotos_93374400_L

      Kognitivna rezerva

      Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]