Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom fenomenu koje bolesnici nerijetko interpretiraju vrtoglavicom. Treba razlikovati vrtoglavicu centralnog ili perifernogporijekla.
Centralnanastaje zbog poremećaja vestibularnih jezgara i njihovih putova u moždanom deblu i malom mozgu te su karakterizirane blažim, ali dugotrajnijim vertiginoznim senzacijama i blažim vegetativnim poremećajima, te izrazitijim poremećajem ravnoteže i nistagmusom u smjeru pogleda koji je vertikalan ili rotacijski (fiksacija ga ne suprimira). Popratni poremećaji svijesti su češći. Najčešći centralni uzroci vrtoglavica su vertebrobazilarna TIA, moždani udar, vaskularna oštećenja moždanog debla, disekcija vertebralne arterije, MS, tumori ( meduloblastom, metastaze, akustički neurinom).
Perifernevrtoglavice nastaju zbog poremećaja unutarnjeg uha ili 8.moždanog živca te se manifestiraju intenzivnim vrtoglavicama praćene šumom u uhu (tinitus), izraženi su vegetativni simptomi (povraćanje, znojenje, pad RR-a), jednosmjerni nistagmus koji smanjuje fiksacija, neravnoteža i čest gubitak sluha.
Najčešći oblik vertiga je BPPV (benigni paroksizmalni pozicijski vertigo) koji nastaje zbog kanalolitijaze, oslobađanjem otokonija s utrikulusa i sakulusa u unutarnjem uhu. Manifestira se jakim napadajem vrtoglavice koji nastaju zbog promjene položaja tijela, dijagnoza se postavlja s pomoću Dix-Hallpike testa, a liječenje se provodi Eppleyevim manevrom.
Ostali uzroci periferne vrtoglavice su vestibularni neuronitis koji počinje naglo, vrtoglavicom praćenom mučninom i povraćanjem te horizontalno rotatorni nistagmus uz očuvan sluh. Uzrok je nepoznat, ali mu često prethodi virusna infekcija. Najčešće prolazi spontano bez terapije, u akutnoj fazi pomažu antiememtici te diazepam (supresor vestibularne funkcije).
Ako je sluh oslabljen onda se radi o akutnom labirintitisu te se liječenje provodi kortikosteroidima 3tj. Menierova bolest je poremećaj unutarnjeg uha karakteriziran spontanim napadima vrtoglavice, ipsilateralnim gubitkom sluha te tinitusom. Daljnjom obradom potrebno je isključiti tumore vestibularnog sustava (MR).
Liječenje se provodi diureticima, antiemeticima, antivertiginoznim lijekovima te vestibularnom rehabilitacijom. Također pri uzimanju anamneze treba uvijek misliti i na toksične vestibulopatije (alkohol, aminoglikozidi, cisplatina, salicilati, kinini).
20.2.2024
