Kako izgleda bolesnik s moždanim udarom? (2. dio)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Moždani udar može se prezentirati različitim simptomima što ovisi o dijelu mozga koji je oštećen…

Moždani udar može se prezentirati različitim simptomima što ovisi o dijelu mozga koji je oštećen. Najednostavnija podjela cerebralnih infarkta je na sindrom prednje i stražnje moždane cirkulacije.
Klinička slika kod infarkta prednje cirkulacije ovisi o zahvaćenoj arteriji. Začepljenje u području srednje moždane arterije (ACM – lat. arteria cerebri media) imat će za posljedicu slabost ili oduzetost suprotne strane tijela (uvijek je izraženija slabost (“oduzetost”) ruke u odnosu na nogu), spušten usni kut (“visi”) i gubitak osjeta suprotne strane tijela i lica.
Ovdje je važno napomenuti da se putovi živčanih vlakana koji su odgovorni za pokretanje udova križaju u stražnjem dijelu mozga te stoga opisani infarkt na MSCT mozga npr. na lijevoj strani mozga uzrokuje slabost desne ruke i noge! Također, oboljela osoba u pravilu ima i smetnje govora. Centar za govor se kod dešnjaka obično nalazi na lijevoj strani mozga te, ukoliko je pogođen infarktom mozga, može postojati nemogućnost izgovoranja riječi i rečenica uz očuvano razumijevanje tuđeg govora (motorna afazija). Druga mogućnost je da bolesnik može normalno izgovarati riječi, ali ne razumije i ne daje adekvatan odgovor na postavljeno pitanje, laici bi rekli da „nesuvislo govori“ (senzorna afazija). Kod većeg oštećenja bolesnik ne može govoriti niti razumije što mu se govori (globalna afazija).
U slučaju začepljenja u području prednje cerebralne arterije bit će izražena slabost ili oduzetost noge.
Poremećaj stražnje cirkulacije može se manifestirati različito ovisno o pogođenom području mozga. Najčešće se manifestira vrtoglavicom, mučninom, povraćanjem, poremećajem vida i smetnjama održavanja ravnoteže.
Trombotsko začepljenje bazilarne arterije obično dovodi do nagle smrti.
Američka udruga za bolesti srca (American Heart Association) u cilju upoznavanja najšire populacije s najčešćim simptomima moždanog udara osmislila je akronim FAST (eng. brzo) koji označava:
Facial weakness – može li se osoba nasmijati? Je li se spustio usni kut?
Arm weakness – može li osoba ravnomjerno podići obje ruke?
Speech problems – može li osoba razgovjetno govoriti i je li razumije što joj vi kažete?
Time – vrijeme je za pozvati hitnu pomoć.
U nadi da će se edukacijom stanovništa i primjenom akronima povećati znanje o moždanom udaru i dovesti do pravodobnog prepoznavanja njegovih simptoma, Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora prilagodilo je navedeni engleski akronim hrvatskom jeziku i skovalo akronim GROM:
Govor – može li osoba razgovjetno govoriti I je li razumije to što joj vi kažete,
Ruke – može li osoba ravnomjerno podići obje ruke. Ukoliko jedna ruka “pada” ili je osoba ne može podići, postoji sumnja na moždani udar,
Oduzetost – provjeriti je li postoji oduzetost jedne polovice lica ili tijela,
Minute – su važne. Reagirajte odmah, pozovite prvu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]