Zatajenje srca – biomarkeri i funkcionalni kapacitet

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zatajenje srca je kompleksan sindrom koji označava popuštanje srca kao pumpe, te nema adekvatnog punjenja i /ili pražnjenja krvi iz srčanih klijetki.

Zatajenje srca je kompleksan sindrom koji označava popuštanje srca kao pumpe, te nema adekvatnog punjenja i /ili pražnjenja krvi iz srčanih klijetki. Bolest je posljedica strukturnog i/ili funkcionalnog oštećenja srčanog mišića. Češće se javlja u starijom dobi i mnogo je različitih čimbenika koji dovode do nje. Zahtjeva kontinuirano liječenje, česte kontrole praćenja evaluacije bolesti- njezinog poboljšanja ili pogoršanja. U praćenju same bolesti koristimo većinom neinvazivne medicinske metode koje su lako  izvedive i ne opterećuju samog bolesnika. U tu svrhu određuju se u krvnoj plazmi različiti biomarkeri i kardiovaskularni funkcionalni testovi.

Biomarkeri iz krvi specifični za zatajenje srca omogućuju postavljanje inicijalne dijagnoze, prognozu bolesti, utvrđivanje učinka terapije svakog pojedinog bolesnika.

Biomarkeri praćenja zatajenja srca:

NATRIURETSKI PEPTIDI su peptidni hormoni sintetizirani u srcu, ali i drugim organima. Kod zatajenja srca najčešće se određuju BNP (Brain Natriuremic Peptide) i NT-proBNP ( N-terminal proBrain Natriuremic Peptide). Taj peptid srce sintetizira u većoj količini u slučaju zatajenja srca. Stoga ga koristimo u postavljanju dijagnoze zatajenja srca, osobito kao inicijalni test kod kroničnih stanja dok još nije učinjen ultrazvuk srca kod bolesnika. Određivanjem visine NT-proBNP možemo odrediti daljnje liječenje bolesnika. Tijekom liječenja praćenje tog  biomarkera, njegovih vrijednosti, daje nam podatke o prognozi bolesti i učinku liječenja.

TROPONINI su proteini uključeni u regulaciji kontraktilnosti srčanog mišića. Hs-troponin (high sensitive troponin) je marker oštećenja srčanog mišića ili nekroze u zatajenju srca. Određivanje hs-troponina omogućava prognozu bolesti. Visoka vrijednost upućuje na visok rizik mortaliteta. Visoke vrijednosti hs-troponina nalazimo i u akutnom koronarnom sindromu kod bolesnika sa zatajenjem srca.

SOLUBILNI ST2 (soluble suppression of tumorigenicity-2 (sST2)) je marker čiji porast u krvi označava lošiji ishod bolesti.

Osim određivanja biomarkera u praćenju zatajenja srca, važno je i praćenje funkcionalnog kapaciteta bolesnika. U tu svrhu se određuje tolerancija tjelesnog opterećenja. U procijeni kardiovaskularnog funkcionalnog kapaciteta mjeri se potrošnja kisika VO2 tijekom maksimalnog opterećenja. Taj test se zove KARDIOPULMONALNI TEST OPTEREĆENJA. Ovaj test omogućuje stratifikaciju u dijagnozi i prognozi bolesnika sa zatajenjem srca. Tijekom testa mjeri se arterijski tlak i prati elektrokardiografski odgovor.

Drugi test koji mjeri funkcionalna ograničenja bolesnika je 6-MINUTNI TEST HODA. On također daje podatke o kardiovaskularnom funkcionalnom kapacitetu tijekom hoda 6 minuta određenom brzinom. Koristan je u evaluaciji kroničnih bolesnika.

Kod bolesnika koji boluju od kroničnog zatajenja srca dolazi do gubitka snage koštanomišićnog sustava. U svrhu mjerenja mišićne funkcije služi nam test stiska šake dinamometrom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]