Zatajenje srca – biomarkeri i funkcionalni kapacitet

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zatajenje srca je kompleksan sindrom koji označava popuštanje srca kao pumpe, te nema adekvatnog punjenja i /ili pražnjenja krvi iz srčanih klijetki.

Zatajenje srca je kompleksan sindrom koji označava popuštanje srca kao pumpe, te nema adekvatnog punjenja i /ili pražnjenja krvi iz srčanih klijetki. Bolest je posljedica strukturnog i/ili funkcionalnog oštećenja srčanog mišića. Češće se javlja u starijom dobi i mnogo je različitih čimbenika koji dovode do nje. Zahtjeva kontinuirano liječenje, česte kontrole praćenja evaluacije bolesti- njezinog poboljšanja ili pogoršanja. U praćenju same bolesti koristimo većinom neinvazivne medicinske metode koje su lako  izvedive i ne opterećuju samog bolesnika. U tu svrhu određuju se u krvnoj plazmi različiti biomarkeri i kardiovaskularni funkcionalni testovi.

Biomarkeri iz krvi specifični za zatajenje srca omogućuju postavljanje inicijalne dijagnoze, prognozu bolesti, utvrđivanje učinka terapije svakog pojedinog bolesnika.

Biomarkeri praćenja zatajenja srca:

NATRIURETSKI PEPTIDI su peptidni hormoni sintetizirani u srcu, ali i drugim organima. Kod zatajenja srca najčešće se određuju BNP (Brain Natriuremic Peptide) i NT-proBNP ( N-terminal proBrain Natriuremic Peptide). Taj peptid srce sintetizira u većoj količini u slučaju zatajenja srca. Stoga ga koristimo u postavljanju dijagnoze zatajenja srca, osobito kao inicijalni test kod kroničnih stanja dok još nije učinjen ultrazvuk srca kod bolesnika. Određivanjem visine NT-proBNP možemo odrediti daljnje liječenje bolesnika. Tijekom liječenja praćenje tog  biomarkera, njegovih vrijednosti, daje nam podatke o prognozi bolesti i učinku liječenja.

TROPONINI su proteini uključeni u regulaciji kontraktilnosti srčanog mišića. Hs-troponin (high sensitive troponin) je marker oštećenja srčanog mišića ili nekroze u zatajenju srca. Određivanje hs-troponina omogućava prognozu bolesti. Visoka vrijednost upućuje na visok rizik mortaliteta. Visoke vrijednosti hs-troponina nalazimo i u akutnom koronarnom sindromu kod bolesnika sa zatajenjem srca.

SOLUBILNI ST2 (soluble suppression of tumorigenicity-2 (sST2)) je marker čiji porast u krvi označava lošiji ishod bolesti.

Osim određivanja biomarkera u praćenju zatajenja srca, važno je i praćenje funkcionalnog kapaciteta bolesnika. U tu svrhu se određuje tolerancija tjelesnog opterećenja. U procijeni kardiovaskularnog funkcionalnog kapaciteta mjeri se potrošnja kisika VO2 tijekom maksimalnog opterećenja. Taj test se zove KARDIOPULMONALNI TEST OPTEREĆENJA. Ovaj test omogućuje stratifikaciju u dijagnozi i prognozi bolesnika sa zatajenjem srca. Tijekom testa mjeri se arterijski tlak i prati elektrokardiografski odgovor.

Drugi test koji mjeri funkcionalna ograničenja bolesnika je 6-MINUTNI TEST HODA. On također daje podatke o kardiovaskularnom funkcionalnom kapacitetu tijekom hoda 6 minuta određenom brzinom. Koristan je u evaluaciji kroničnih bolesnika.

Kod bolesnika koji boluju od kroničnog zatajenja srca dolazi do gubitka snage koštanomišićnog sustava. U svrhu mjerenja mišićne funkcije služi nam test stiska šake dinamometrom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?