Zatajenje srca – biomarkeri i funkcionalni kapacitet

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zatajenje srca je kompleksan sindrom koji označava popuštanje srca kao pumpe, te nema adekvatnog punjenja i /ili pražnjenja krvi iz srčanih klijetki.

Zatajenje srca je kompleksan sindrom koji označava popuštanje srca kao pumpe, te nema adekvatnog punjenja i /ili pražnjenja krvi iz srčanih klijetki. Bolest je posljedica strukturnog i/ili funkcionalnog oštećenja srčanog mišića. Češće se javlja u starijom dobi i mnogo je različitih čimbenika koji dovode do nje. Zahtjeva kontinuirano liječenje, česte kontrole praćenja evaluacije bolesti- njezinog poboljšanja ili pogoršanja. U praćenju same bolesti koristimo većinom neinvazivne medicinske metode koje su lako  izvedive i ne opterećuju samog bolesnika. U tu svrhu određuju se u krvnoj plazmi različiti biomarkeri i kardiovaskularni funkcionalni testovi.

Biomarkeri iz krvi specifični za zatajenje srca omogućuju postavljanje inicijalne dijagnoze, prognozu bolesti, utvrđivanje učinka terapije svakog pojedinog bolesnika.

Biomarkeri praćenja zatajenja srca:

NATRIURETSKI PEPTIDI su peptidni hormoni sintetizirani u srcu, ali i drugim organima. Kod zatajenja srca najčešće se određuju BNP (Brain Natriuremic Peptide) i NT-proBNP ( N-terminal proBrain Natriuremic Peptide). Taj peptid srce sintetizira u većoj količini u slučaju zatajenja srca. Stoga ga koristimo u postavljanju dijagnoze zatajenja srca, osobito kao inicijalni test kod kroničnih stanja dok još nije učinjen ultrazvuk srca kod bolesnika. Određivanjem visine NT-proBNP možemo odrediti daljnje liječenje bolesnika. Tijekom liječenja praćenje tog  biomarkera, njegovih vrijednosti, daje nam podatke o prognozi bolesti i učinku liječenja.

TROPONINI su proteini uključeni u regulaciji kontraktilnosti srčanog mišića. Hs-troponin (high sensitive troponin) je marker oštećenja srčanog mišića ili nekroze u zatajenju srca. Određivanje hs-troponina omogućava prognozu bolesti. Visoka vrijednost upućuje na visok rizik mortaliteta. Visoke vrijednosti hs-troponina nalazimo i u akutnom koronarnom sindromu kod bolesnika sa zatajenjem srca.

SOLUBILNI ST2 (soluble suppression of tumorigenicity-2 (sST2)) je marker čiji porast u krvi označava lošiji ishod bolesti.

Osim određivanja biomarkera u praćenju zatajenja srca, važno je i praćenje funkcionalnog kapaciteta bolesnika. U tu svrhu se određuje tolerancija tjelesnog opterećenja. U procijeni kardiovaskularnog funkcionalnog kapaciteta mjeri se potrošnja kisika VO2 tijekom maksimalnog opterećenja. Taj test se zove KARDIOPULMONALNI TEST OPTEREĆENJA. Ovaj test omogućuje stratifikaciju u dijagnozi i prognozi bolesnika sa zatajenjem srca. Tijekom testa mjeri se arterijski tlak i prati elektrokardiografski odgovor.

Drugi test koji mjeri funkcionalna ograničenja bolesnika je 6-MINUTNI TEST HODA. On također daje podatke o kardiovaskularnom funkcionalnom kapacitetu tijekom hoda 6 minuta određenom brzinom. Koristan je u evaluaciji kroničnih bolesnika.

Kod bolesnika koji boluju od kroničnog zatajenja srca dolazi do gubitka snage koštanomišićnog sustava. U svrhu mjerenja mišićne funkcije služi nam test stiska šake dinamometrom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje