Objavljeni rezultati dvije velike međunarodne, multicentrične i randomizirane studije pokazuju da su žene starije od muškaraca sa zatajenjem srca.
Rezultati istraživanja pokazuju razlike između muškaraca i žena sa zatajenjem srca. Objavljeni rezultati dvije velike međunarodne, multicentrične i randomizirane studije pokazuju da su žene starije od muškaraca sa zatajenjem srca. Žene sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom znatno češće imaju arterijsku hipertenziju, fibrilaciju atrija i nestabilnu anginu pektoris nego muškarci. Muškarci sa zatajenjem srca znatno češće su preboljeli infarkt miokarda nego žene. Cerebrovaskularna bolest i KOPB bile su češće u muškaraca nego u žena sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom. Što se tiče pušenja, više je muškaraca pušača sa zatajenjem srca nego žena. Učestalost šećerne bolesti i karcinoma bila je podjednaka u muškaraca i žena sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom. Liječenje zatajivanja srca moguće je medikamentima, intervencijskim zahvatima na koronarnim arterijama ili na srčanim zaliscima, ugradnjom elektrostimulatora srca, kardioverter defibrilatora ili crpke za mehaničku cirkulacijsku potporu srca. U nekih bolesnika sa zatajenjem srca mogući su kardiokiruški zahvati premoštenja koronarnih arterija, operacija srčanih zalistaka ili transplantacija srca. Rezultati istraživanja pokazuju da su žene sa zatajenjem srca značajno rjeđe podvrgnute perkutanoj koronarnoj angioplastici (PCI), resinkronizacijskoj terapiji, ugradnji elektrostimulatora srca i kardioverter defibrilatora nego muškarci, razlika je statistički značajna (p<0,0001). Tijekom praćenja od 26,6 mjeseci više žena je imalo simptome dispneje, ortopneje, paroksizmalne noćne dispneje i periferne edeme nego muškaraca sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom. Osim ovih simptoma žene imaju češće depresiju i anksioznost nego muškarci sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom. Žene se rjeđe upućuju na stacionarnu rehabilitaciju nego muškarci. Također je ustanovljena razlika između muškaraca i žena u primarnom ishodu tj. prvoj hospitalizaciji zbog zatajenja srca i smrtnosti zbog kardijalnog uzroka i smrtnosti zbog svih uzroka. Smrtnost zbog kardiovaskularnih uzroka i od nekardiovaskularnih uzroka bila je značajno niža u žena nego u muškaraca, razlika je statistički značajna (p<0,001). Žene su u značajno manjem broju hospitalizirane zbog zatajenja srca nego muškarci tijekom 26,6 mjeseci praćenja. Također je bio manji broj hospitaliziranih žena nego muškaraca zbog kardiovaskularnih uzroka ili od svih uzroka. Postavlja se pitanje možemo li mi utjecati, odnosno možemo li smanjiti neke od ovih razlika između muškaraca i žena sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom. Mogući utjecaj na ove razlike jest promjenom terapijske strategije. Ona bi trebala biti jednaka za žene i muškarce. Također je potrebno uključivanje većeg broja žena u rehabilitacijske programe, a sigurno je potrebna još veća psihosocijalna podrška ženama.
U zaključku možemo naglasiti da postoje brojne razlike između muškaraca i žena sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom. Žene su starije životne dobi, one imaju predominantnu neishemijsku genezu zatajenja srca i imaju izraženije simptome nego muškarci. Rjeđe su podvrgnute intervencijskim zahvatima na koronarnim arterijama, premoštenju korornarnih arterija, ugradnji elektrostimulatora srca i kardioverter defibrilatora i resinkronizacijskoj terapiji. Međutim, unatoč svim ovim razlikama žene imaju bolji ishod nego muškarci, manji broj hospitalizacija i manju smrtnost.
12.2.2019
