Konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na incidenciju bolesti srca, poglavito infarkta miokarda, zatajivanja srca i fibrilacije atrija. Zbog toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića ubrajamo u čimbenike rizika za bolesti srca.
Napredak u prevenciji i liječenju bolesti srca rezultira smanjenjem morbiditeta i mortaliteta. Najveći broj srčanih bolesnika godišnje se hospitalizira zbog infarkta miokarda, zatajivanja srca i srčanih aritmija. Posebnu pozornost treba usredotočiti na čimbenike rizika za bolesti srca na koje možemo utjecati tj. koji su promjenljive naravi. Konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na incidenciju bolesti srca, poglavito infarkta miokarda, zatajivanja srca i fibrilacije atrija. Zbog toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića ubrajamo u čimbenike rizika za bolesti srca.
Ovaj čimbenik rizika je promjenljive naravi i vrlo je važan u prevenciji bolesti srca. Povećanje rizika nastanka fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca konzumiranjem većih količina alkoholnih pića slično je kao i za ostale klasične čimbenike rizika.
Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja na više od 14 milijuna ispitanika. Istraživanje je provedeno u Kaliforniji (SAD), a trajanje istraživanja bilo je od početka 2005. do kraja 2009. godine.
Istraživanje je provedeno na ispitanicima koji su imali 21 godinu ili više, a kojima je pružena medicinska skrb u hitnoj kirurškoj, hitnoj internističkoj službi ili su dolazili na ambulantne kontrolne preglede.
Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između konzumiranja većih količina alkoholnih pića i incidencije fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca. Od ukupnog broja ispitanika njih 268 084 (1,8%) konzumiralo je veće količine alkoholnih pića. Fibrilacija atrija dijagnosticirana je u 8,5% ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 7,4% ispitanika koji nisu konzumirali alkoholna pića. Razlika između skupina statistički je značajna (p< 0,0001). Nakon analize ostalih čimbenika rizika rezultati pokazuju da konzumiranje većih količina alkoholnih pića više od dva puta povećava rizik nastanka fibrilacije atrija.
Tijekom praćenja infarkt miokarda dijagnosticiran je u 4,6% ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 3,1% ispitanika koji nisu konzumirali alkoholna pića. Razlika između ove dvije skupine statistički je značajna (p< 0,0001). Rizik nastanka infarkta miokarda zbog konzumiranja većih količina alkoholnih pića sličan je riziku nastanka infarkta miokarda zbog šećerne bolesti i pretilosti.
Zatajivanje srca dijagnosticirano je u 14,0% ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića i u 9,8% ispitanika koji nisu pili alkoholna pića. Razlika između skupina također je statistički značajna (p< 0,0001). Konzumiranje većih količina alkoholnih pića povezano je s tri puta većim rizikom nastanka zatajivanja srca u bolesnika s očuvanom sistoličkom funkcijom lijeve klijetke.
Rezultati istraživanja pokazuju da konzumiranje većih količina alkoholnih pića značajno povećava rizik nastanka fibrilacije atrija, infarkta miokarda i zatajivanja srca. Osim toga konzumiranje većih količina alkoholnih pića utječe na povećanje rizika za bolesti srca u bolesnika s bolestima bubrega, hiperlipidemijom, u pretilih i u pušača.
Poznata je povezanost konzumiranja većih količina alkoholnih pića i kardiomiopatije, međutim ona nije analizirana u ovoj studiji.
Također je zanimljiv podatak o broju pušača u obje skupine ispitanika. U skupini ispitanika koji su konzumirali veće količine alkoholnih pića bilo je 18,8% pušača u skupini s fibrilacijom atrija, 18,6% u skupini s infarktom miokarda, i 18,2% u skupini sa zatajivanjem srca, a u skupini koji nisu pili alkoholn pića bilo je 4,2%, 3,1% i 4,2% pušača u skupinama s fibrilacijom atrtija, infarktom miokarda i zatajivanjem srca. Razlika između ovih skupina statistički je značajna.
Kao i u mnogim opservacijskim studijama tako i u ovoj možemo pronaći neka ograničenja koja mogu utjecati na rezultate istraživanja. Jedno od tih ograničanja je kvantitativno određivanje potrošnje alkohola temeljem iskaza samih sudionika istraživanja. Ovako dobiveni podaci mogu ponekad biti nepouzdani, zbog toga neki istraživači smatraju da je vjerojatno i veći broj osoba koji popiju veće količine alkoholnih pića nego što je navedeno u ovom istraživanju.
U zaključku možemo naglasiti da je konzumiranje većih količina alkoholnih pića važan prediktor za fibrilaciju atrija, infarkt miokarda i zatajivanje srca. Konzumiranje većih količina alkoholnih pića nema kardioprotektivni učinak nego ima više kardiotoksični učinak uz povećanje rizika nastanka ovih triju bolesti i utječe na lošiji ishod.
2.2.2017
