Razlika između muškaraca i žena sa zatajenjem srca – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Najveći broj bolesnika je sa zatajenjem srca koji dolazi u ordinacije opće medicine i u hitnu službu bolnica.

Glavni razlog za hospitalizaciju bolesnika također je zatajenje srca. Prema literaturnim podacima broj bolesnika sa zatajenjem srca u stalnom je porastu. Zadnjih godina su u porastu znanstvena istraživanja koja se bave zatajenjem srca. Postavlja se pitanje postoje li razlike između muškaraca i žena sa zatajenjem srca.

Odgovor na ovo pitanje daju nam nedavno objavljeni rezultati dviju velikih studija PARADIGM-HF i ATMOSPHERE. U ove dvije studije bilo je uključeno 15 415 bolesnika, od toga 12 058 muškaraca i 3 357 žena. U obje studije ispitivala se farmakološka terapija pacijenata sa zatajenjem srca s reduciranom istisnom frakcijom lijeve klijetke. U istraživanju je vršena usporedba kliničkih karakteristika i ishoda između muškaraca i žena. Studije su bile multicentrične i randomizirane, provedene su u 55 država, a prosječno vrijeme praćenja pacijenata bilo je 26,6 mjeseci. Dob pacijenata bila je 18 i više godina, bili su u funkcijskom razredu II do IV prema NYHA kalsifikaciji. Istisna frakcija lijeve klijetke bila je 35% ili manja u jednoj studiji, a u drugoj 40% ili manja, a svi su imali povišene vrijednosti natriuretskog polipeptida. Od farmakološke terapije primali su ACE-inhibitor ili sartan, beta-blokator ukoliko nije bio kontraindiciran, diuretik i blokator mineralokortikoidnih receptora ako su bili indicirani. U ispitivanoj skupini pacijenata starijih od 70 godina bilo je 36,7% žena i 28,1% muškaraca. Indeks tjelesne mase (ITM) bio je podjednak u žena i muškaraca (27,1). Arterijska hipertenzija bila je češća u žena (70,6%) nego u muškaraca (65,5%). Fibrilacija atrija bila je češća u muškaraca (36,4%) nego u žena (32,6%), preboljeli infarkt miokarda bio je češći u muškaraca (45,4%) nego u žena (30%). Nestabilna angina pektoris bila je učestalija u muškaraca (11,7%) nego u žena (9,1%), dok je stabilna angina pektoris bila gotovo jednako učestala u muškaraca (20%) i u žena (20,8%). Značajno više muškaraca je podvrgnuto intervencijskom zahvatu na koronarnim arterijama tj. perkutanoj kronarnoj angioplastici (22,7%) nego žena (13,3%), razlika je statistički značajna (p<0,0001). Također je značajno više muškaraca podvrgnuto kardiokirurškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija (17%) nego žena (6,7%), razlika je statistički značajna (p<0,0001).
U žena bila je nešto više zastupljena klinički značajna bolest srčanih zalistaka (5,3%) nego u muškaraca (4,6%). Astma je bila više zastupljena u žena nego u muškaraca, a KOPB više u muškaraca nego u žena. Karcinom je bio gotovo jednako čest u žena (4,6%) i u muškaraca (4,2%). Bolest bubrega bila je učestalija u muškaraca (13,9%) nego u žena (11,7%). Aktivnih pušača bilo je značajno više među muškarcima (15,5%) nego među ženama (6,2%), razlika je statistički značajna (p<0,001). Moždani udar i općenito cerebrovaskularna bolest kao i bolest karotidnih arterija bili su učestaliji u muškaraca nego u žena. Šećerna bolest tipa 2 bila je gotovo jednako zastupljerna u žena (31%) i muškaraca (31,6%).

Primarni ishod je prva hospitalizacija zbog zatajenja srca i smrt zbog kardiovaskularnog uzroka. Analizirana je usporedba između muškaraca i žena u incidenciji iznenadne srčane smrti, zatajenja srca kao uzroka smrti i smrti zbog nekardijalnih uzroka.

Poznato je da je prevalencija šećerne bolesti tipa 2 četiri puta veća u pacijenata sa zatajenjem srca (20%) nego u onih bez zatajenja srca (4-6%). Rezultati ranijih istraživanja pokazuju visoku prevalenciju šećerne bolesti tipa 2, pretilosti i kronične bubrežne bolesti u pacijenata sa zatajenjem srca.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?