Pušenje duhana jedan je od glavnih čimbenika rizika za nastanak srčanožilnih bolesti. Poznato je da se rizik razmjerno povećava s povećanjem broja popušenih cigareta.
Više od 50% bolesnika s akutnim infarktom miokarda su pušači. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da veliki broj bolesnika nakon infarkta miokarda ili nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ne prestane pušiti. Mlađi bolesnici s akutnim infarktom miokarda imaju drugačiji profil čimbenika rizika nego stariji bolesnici. Veći dio mlađih bolesnika su teški pušači, dok manji broj bolesnika ima arterijsku hipertenziju i šećernu bolest. Brojne studije pokazuju da mlađi bolesnici s preboljelim infarktom miokarda imaju lošiju prognozu nego stariji bolesnici.
Većina studija uzima granicu za prerani infarkt miokarda dob od 40 do 50 godina. Neke studije uzimaju dobnu granicu do 35 godina za prerani infarkt miokarda za istraživanje dugoročne prognoze bolesnika. Studija provedena u Grčkoj uključila je u ispitivanje 237 bolesnika s prvim akutnim infarktom miokarda u dobi ≤35 godina, srednja dob bolesnika bila je 32,2±3,7 godina. Praćenje bolesnika bilo je prosječno 9,1 godina. Najčešći čimbenik rizika za koronarnu bolest srca je pušenje cigareta (93,7%), a veliki broj bolesnika nastavio je pušiti i nakon akutnog infarkta miokarda (58,6%).
Tijekom praćenja 38,4% bolesnika doživjelo je veći neželjeni kardijalni događaj, umrlo je 13 bolesnika, akutni koronarni sindrom 59, srčane aritmije dva, a 17 bolesnika bilo je podvrgnuto revaskularizaciji miokarda. U veće neželjene kardijalne događaje spadaju smrt zbog kardijalnog uzroka, akutni koronarni sindrom, srčane aritmije i potreba za revaskularizacijom miokarda. U ispitivanoj skupini bolesnika tijekom praćenja smrtnost je bila 5,5%.
Nakon poravnanja konvencionalnih čimbenika rizika, pušenje cigareta, istisna frakcija lijeve klijetke i reperfuzijska terapija imaju neovisnu povezanost s velikim neželjenim kardijalnim događajima. Stopa neželjenih kardijalnih događaja veća je 2,4 puta u bolesnika koji su pušači nakon preboljelog infarkta miokarda. Nakon dodatnog poravnanja istisne frakcije lijeve klijetke ili reperfuzijske terapije u analizi rezultata, pušenje cigareta preostaje kao jedan neovisan prediktor velikih neželjenih kardijalnih događaja.
Rezultati istraživanja pokazali su da je pušenje cigareta vrlo važan čimbenik rizika u mlađih bolesnika s akutnim infarktom miokarda, te da je prognoza bolja kada bolesnik prestane pušiti nakon akutnog infarkta miokarda. U mlađih bolesnika ateroskleroza krvnih žila manje je izražena nego u starijih bolesnika. Pušenje uzrokuje disfunkciju endotela i pogoduje nastanku tromboze uključujući vazokonstrikciju koronarnih arterija. Ove promjene su reverzibilne nakon prestanka pušenja, te zbog toga mlađi bolesnici imaju veću korist od prestanka pušenja.
U zaključku važno je naglasiti da rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju čvrstu povezanost pušenja cigareta i srčanožilnih bolesti. Veliki broj mlađih bolesnika nakon akutnog infarkta miokarda ne prestaje pušiti. U današnje vrijeme akutni koronarni sindrom liječimo statinima, beta blokatorima, ACE inhibitorima, antitrombocitnim lijekovima i primarnom koronarnom intervencijom. Unatoč tome, pušenje cigareta nakon infarkta miokarda u mlađih bolesnika snažan je i neovisan prediktor neželjenih događaja u njihovom dugoročnom praćenju.
23.12.2015
