Prevencija infektivnog endokarditisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Održavanje oralne i dentalne higijene je temelj prevencije infektivnog endokarditisa (IE) jer su bakterije streptokoki koji se nalaze u usnoj šupljini jedan od najčešćih uzročnika IE. Kod starijih osoba, osobito onih na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti ili imaju implantirane različite srčane uređaje, a koje su hospitalizirane, često se nalazi stafilokok kao uzročnik IE. Prilikom dentalnih zahvata, osobito vađenja zuba dolazi do ulaska bakterija u krvotok (bakterijemija).
Prema zadnjim smjernicama Europskog kardiološkog društva (ESC) 2015. godine i Američke srčane udruge (AHA) 2014. godine, znatno su reducirane indikacije antibiotske profilakse IE. Profilaksa IE se više ne preporučuje bolesnicima koji se izlažu dijagnostičkim ili terapijskim invazivnim postupcima i operacijama na probavnom ili mokraćno-spolnom sustavu. Kemoprofilaksa IE se preporučuje bolesnicima koji će biti podvrgnuti dentalnim zahvatima koji dovode do bakterijemije u visokorizičnih bolesnika za razvoj IE. Takav pristup prevenciji IE pokušava uravnotežiti rizike i koristi individualne i populacijske potrošnje antibiotika.

Režim uzimanja antibiotika u cilju prevencije IE je isti više godina: amoksicilin ili ampicilin 2 grama odraslima, a djeci 50mg/kg 30-60 minuta prije zahvata. Antibiotik se daje oralno ili intravenski. Bolesnicima koji su alergični na penicilin, umjesto tih antibiotika daje se klindamicin 600 mg odraslima, a djeci 20 mg/kg, oralno ili intravenski 30-60 minuta prije zahvata.

Prevencija IE prema AHA smjernicama iz 2014. g. obuhvaća sljedeće skupine visokorizičnih bolesnika:

  1. Bolesnici s umjetnim srčanim zaliscima
  2. Bolesnici s prethodno preboljelim IE
  3. Bolesnici s transplantiranim srcem sa strukturnim abnormalnostima srčanih zalistaka koje dovode do njihove insuficijencije
  4. Cijanotične srčane greške koje nisu korigirane
  5. Korigirane srčane greške sa umjetnim materijalima ili uređajima prvih 6 mjeseci nakon zahvata

Prevencija IE prema ESC smjernicama iz 2015. g. obuhvaća sljedeće skupine visokorizičnih bolesnika:

  1. Bolesnici s umjetnim srčanim zaliscima, uključujući i one koji su reparirani umjetnim materijalima
  2. Bolesnici s prethodno preboljelim IE
  3. Bolesnici s prirođenim srčanim bolestima: sve cijanotične srčane greške, sve koje su korigirane umjetnim materijalima prvih 6 mjeseci nakon zahvata ili doživotno ukoliko je zaostao „shunt“ ili insuficijencija srčanog zaliska

Smjernice i ESC-a i AHA za sve navedene rizične bolesnike navode da trebaju primiti antibiotsku profilaksu IE u slučaju dentalnih i oralnih zahvata koji uključuju manipulacije na zubnim desnima, periapikalnim regijama zubi, te perforacije sluznice usne šupljine.

Prema navedenim ESC i AHA smjernicama antibiotska profilaksa nije potrebna kod invazivnih zahvata na probavnom sustavu, mokraćno-spolnom sustavu, koži i mekim tkivima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Urin

Imam li infekciju mokraćnog sustava?

Korona

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Cerebrovaskularne bolesti

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

UZV abdomena

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

Infekcija

Erekcija – je li u pitanju infekcija ili psihička smetnja?

Prehrana

Sezonsko opadanje kose u jesen: Dermatološki pristup i uloga prehrane u prevenciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePojačano ispadanje kose vrlo često primjećujemo baš u jesen pa se to podrazumijeva kao normalan ciklus rasta kose. Ispadanje kose u jesen kao fiziološka pojava može trajati do 6 tjedana, a ako se nakon tog vremena ispadanje nastavlja tada se više se radi o uobičajenoj jesenskoj pojavi. Obično nam tijekom dana ispadne oko 50-100 vlasi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]