Nove ciljne vrijednosti krvnog tlaka

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije prihvaćene su u SAD-u. U tim smjernicama preporučene su nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka 130/80 mmHg…

Početkom studenoga kongres Američkog kardiološkog udruženja održan je u Anaheimu, Kalifornija. Na ovom velikom znanstvenom skupu predstavljene su smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije. U ovim novim smjernicama preporučene su nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka 130/80 mmHg. Prema starim smjernicama ciljna vrijednost krvnog tlaka bila je 140/90 mmHg.  Normalna vrijednost sistoličkog krvnog tlaka ostaje do 120 mmHg. Krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg klasificira se kao stupanj 1 arterijske hipertenzije. Krvni tlak 140/90 mmHg i više smatra se stupanj 2 arterijske hipertenzije. Preporučene nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka imaju implikacije na liječenje ove bolesti. Zbog novih nižih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka imati ćemo povećanje prevalencije arterijske hipertenzije u općoj populaciji za više od 10%. Utjecaj na ove nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje  arterijske hipertenzije imali su rezultati studije  SPRINT u kojoj je ciljna vrijednost sistoličkog krvnog tlaka bila do 120 mmHg. Rezultati studije SPRINT pokazali su smanjenje rizika srčanog udara, moždanog udara ili smrti u visokorizičnih bolesnika starije životne dobi. Za stupanj 1 arterijske hipertenzije (krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg) preporučaju se nefarmakološke mjere. U tih osoba potrebna je promjena loših životnih navika. Međutim, u osoba s takvim vrijednostima krvnog tlaka i desetogodišnjim kardiovaskularnim rizikom većim od 10% potrebna je medikamentna terapija, npr. liječenje hiperlipidemije tj. povišenih masnoća u krvi. Za osobe sa stupnjem 2 arterijske hipertenzije preporuča se medikamentna terapija. Osobe koje imaju krvni tlak od 120-129 mmHg nemaju indikaciju za medikamentno liječenje nego trebaju promijeniti svoje loše životne navike. Promjena loših životnih navika podrazumijeva smanjenje prekomjerne tjelesne težine, dijetalnu prehranu, smanjenje dnevnog unosa soli hranom, redovitu tjelesnu aktivnost i smanjenje konzumiranja alkoholnih pića, jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce.

Sigurno je da će biti brojnih rasprava o ovim novim smjernicama i o novim ciljnim vrijednostima krvnoga tlaka. Zbog nižih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka oko 10% više bolesnika nego do sada imati će dijagnozu arterijske hipertenzije. Postavlja se i pitanje da li će i kada će biti nove smjernice prihvaćene i preporučene u Europi od strane Europskog kardiološkog društva.

Rezultati brojnih opservacijskih studija pokazuju povezanost između povišenog sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka i povećanja kardiovaskularnog rizika. Meta-analiza 61 prospektivne studije pokazuje da povišeni sistolički krvni tlak za 20 mmHg i dijastolički krvni tlak za 10 mmHg svaki od njih povezan je s dvostrukim povećanjem rizika smrti zbog moždanog udara, bolesti srca i ostalih vaskularnih bolesti. Rezultati studija pokazuju da je povećanje rizika za kardiovaskularne bolesti zbog arterijske hipertenzije neovisno o dobi. Povećanje rizika  ustanovljeno je u bolesnika svih dobnih skupina od 30 do 80 godina i preko 80 godina života.

U zaključku možemo naglasiti da su nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije predstavljene u SAD-u. Prema smjernicama nove ciljne vrijednosti krvnog tlaka niže su nego što su bile preporučene prije 2017. godine. Čekamo prihvaćanje novih smjernica i novih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka u Europi.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zatajivanje srca

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Zatajivanje srca

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Antikoagulansi

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Arterijska hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?