Nove ciljne vrijednosti krvnog tlaka

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije prihvaćene su u SAD-u. U tim smjernicama preporučene su nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka 130/80 mmHg…

Početkom studenoga kongres Američkog kardiološkog udruženja održan je u Anaheimu, Kalifornija. Na ovom velikom znanstvenom skupu predstavljene su smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije. U ovim novim smjernicama preporučene su nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka 130/80 mmHg. Prema starim smjernicama ciljna vrijednost krvnog tlaka bila je 140/90 mmHg.  Normalna vrijednost sistoličkog krvnog tlaka ostaje do 120 mmHg. Krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg klasificira se kao stupanj 1 arterijske hipertenzije. Krvni tlak 140/90 mmHg i više smatra se stupanj 2 arterijske hipertenzije. Preporučene nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka imaju implikacije na liječenje ove bolesti. Zbog novih nižih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka imati ćemo povećanje prevalencije arterijske hipertenzije u općoj populaciji za više od 10%. Utjecaj na ove nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje  arterijske hipertenzije imali su rezultati studije  SPRINT u kojoj je ciljna vrijednost sistoličkog krvnog tlaka bila do 120 mmHg. Rezultati studije SPRINT pokazali su smanjenje rizika srčanog udara, moždanog udara ili smrti u visokorizičnih bolesnika starije životne dobi. Za stupanj 1 arterijske hipertenzije (krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg) preporučaju se nefarmakološke mjere. U tih osoba potrebna je promjena loših životnih navika. Međutim, u osoba s takvim vrijednostima krvnog tlaka i desetogodišnjim kardiovaskularnim rizikom većim od 10% potrebna je medikamentna terapija, npr. liječenje hiperlipidemije tj. povišenih masnoća u krvi. Za osobe sa stupnjem 2 arterijske hipertenzije preporuča se medikamentna terapija. Osobe koje imaju krvni tlak od 120-129 mmHg nemaju indikaciju za medikamentno liječenje nego trebaju promijeniti svoje loše životne navike. Promjena loših životnih navika podrazumijeva smanjenje prekomjerne tjelesne težine, dijetalnu prehranu, smanjenje dnevnog unosa soli hranom, redovitu tjelesnu aktivnost i smanjenje konzumiranja alkoholnih pića, jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce.

Sigurno je da će biti brojnih rasprava o ovim novim smjernicama i o novim ciljnim vrijednostima krvnoga tlaka. Zbog nižih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka oko 10% više bolesnika nego do sada imati će dijagnozu arterijske hipertenzije. Postavlja se i pitanje da li će i kada će biti nove smjernice prihvaćene i preporučene u Europi od strane Europskog kardiološkog društva.

Rezultati brojnih opservacijskih studija pokazuju povezanost između povišenog sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka i povećanja kardiovaskularnog rizika. Meta-analiza 61 prospektivne studije pokazuje da povišeni sistolički krvni tlak za 20 mmHg i dijastolički krvni tlak za 10 mmHg svaki od njih povezan je s dvostrukim povećanjem rizika smrti zbog moždanog udara, bolesti srca i ostalih vaskularnih bolesti. Rezultati studija pokazuju da je povećanje rizika za kardiovaskularne bolesti zbog arterijske hipertenzije neovisno o dobi. Povećanje rizika  ustanovljeno je u bolesnika svih dobnih skupina od 30 do 80 godina i preko 80 godina života.

U zaključku možemo naglasiti da su nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije predstavljene u SAD-u. Prema smjernicama nove ciljne vrijednosti krvnog tlaka niže su nego što su bile preporučene prije 2017. godine. Čekamo prihvaćanje novih smjernica i novih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka u Europi.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Srce

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Arterijski tlak

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Pregled

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje