Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi.

U slučajevima izloženosti kroničnom mentalnom stresu ljudi su skloniji prihvaćanju loših životnih navika: pušenju, konzumaciji alkoholnih pića, lošim prehrambenim navikama, tjelesnoj neaktivnosti, a time se povećava rizik nastanka pretilosti. Kronični stres povećava rizik nastanka anksiozno-depresivnih poremećaja. U akutnom stresu, koji je obično kratkotrajan, naglo raste srčana frekvencija i arterijski tlak, disanje postaje brže i pliće, povećava se koagulabilnost krvi (povećan rizik nastanka krvnih ugrušaka).

U kroničnom stresu uz porast arterijskog tlaka i srčane frekvencije, dolazi do porasta masnoća u krvi, remeti se funkcija trombocita u krvi i imunološkog sustava, razvija se disfunkcija endotela arterija i sve to predisponira razvoj ateroskleroze arterija.

Svaki stresni događaj može potaknuti nastanak srčanih aritmija, ali i nastanak srčanog udara, osobito kod već postojeće aterosklerotske bolesti arterija. Osobito su žene sklone nastanku posebnog srčanog fenomena nazvanog „sindroma slomljenog srca“ ili takotsubo sindroma ili stresne kardiomiopatije koji nastaje nakon jačeg stresnog događaja.

Akutni i kronični mentalni stres utječu na endokrinološki sustav preko endokrinološke osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda i autonomnog živčanog sustava, te se pojačava lučenje kortizola, adrenalina i noradrenalina. Pojačano lučenje kortizola povećava sintezu glukoze, smanjuje se aktivnost imunološkog sustava, djeluje na metabolizam koštano-mišićnog sustava i na središnji živčani sustav, koči laktaciju i rast, a sve s ciljem očuvanja energije. Pojačana aktivnost simpatičkog sustava u stresu povećava arterijski tlak i srčanu frekvenciju.

Kronični stres se razlikuje od akutnog jer se stalno ponavlja zbog trajno prisutnog stresogenog čimbenika. Prisutan je u socioekonomskim krizama, ratnim razaranjima. U literaturi se navodi da kronični stres 1,5 puta povećava rizik nastanka koronarne bolesti srca. Uz već prisutne kardiovaskularne čimbenike rizika, mentalni stres dodatno povećava kardiovaskularni rizik. Prema velikoj kliničkoj studiji INTERHEART čak se 3 puta povećava kardiovaskularni rizik kod osoba s već prisutnim kardiovaskularnim čimbenicima rizika koji su bili izloženi kroničnom stresu.

U današnje vrijeme teško je izbjeći kronični stres. Stoga je važno poduzeti sve dostupne mjere koje nam mogu pomoći (redovita umjerena tjelesna aktivnost, meditacija, bavljenje hobijima, zdrave prehrambene navike, kvalitetan san, druženja s dragim ljudima) u suočavanju sa stresogenim čimbenicima, a pri tome je često potrebno pružiti i psihološku pomoć osobama kojima stres narušava zdravlje. Psihološka pomoć je neizostavni dio sekundarne kardiovaskularne prevencije (tijekom kardiovaskularne rehabilitacije nakon srčanog udara ili kardiovaskularne intervencije ili liječenja bolesnika sa srčanim zatajenjem).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Stres

Stres i frekvencija srca – molim Vaše stručno mišljenje

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Poremećaj spavanja

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Nikotin

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li sjena veličine 6×3 mm na plućima, pronađena na RTG-u, biti posljedica udisanja dima tijekom gašenja požara prije tri tjedna?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute