Rezultati meta-analize 23 studije koje su provedene na 29 547 ispitanika pokazuju da je blago konzumiranje alkoholnih pića povezano sa srednje visokim kardiovaskularnim rizikom.
Rezultati meta-analize 23 studije koje su provedene na 29 547 ispitanika pokazuju da je blago konzumiranje alkoholnih pića povezano sa srednje visokim kardiovaskularnim rizikom.
Rezultati praćenja 859 420 ispitanika tijekom 12 godina u meta-analizi 7 prospektivnih studija sa 12 554 slučaja fibrilacije atrija također pokazuju pozitivnu korelaciju između konzumiranja alkoholnih pića i fibrilacije atrija. Analizom podataka utvrđeno je da za svako dodatno alkoholno piće koje se popije na dan povećava se incidencija fibrilacije atrija za 8%.
Relativni rizik za fibrilaciju atrija je 1,08 za osobe koje popiju do 7 standardnih pića tjedno, te 1,14 za osobe koje popiju 14 standardnih pića tjedno i 1,26 za osobe koje popiju 21 standardno piće tjedno.
Kako se povećava broj ispijenih pića tjedno tako se i povećava relativni rizik za fibrilaciju atrija; relativni rizik je 1,36 za 28 popijenih standardnih pića tjedno, a 1,47 za 35 popijenih standardnih pića tjedno.
Rizik nastanka fibrilacije atrija povećan je za 17% kod žena koje popiju više od 14 standardnih pića tjedno, a kod muškaraca rizik je povećan za 25% koji popiju više od 21 standardno piće tjedno. Brojne studije pokazuju relativno nisku incidenciju fibrilacije atrija u ispitanika koji konzumiraju akoholna pića. U analizi podataka možemo naći neka ograničenja pojedinih opservacijskih studija koja mogu utjecati na rezultate istraživanja.
Jedno od tih ograničanja je kvantitativno određivanje potrošnje alkohola temeljem iskaza samih sudionika istraživanja. Ovako dobiveni podaci mogu ponekad biti nepouzdani. Podaci o količini konzumiranih alkoholnih pića bili bi pouzdani kada bi se određivala koncentracija alkohola u krvi ili u mokraći ispitanika.
Drugo ograničenje je što se tiče epizoda fibrilacije atrija koje mogu biti asimptomatske, međutim većina studija uzima u obzir samo simptomatske fibrilacije atrija koje su dokazane elektrokardiografski. Jedino su dvije studije i to Framinghamska i Copenhagen City Heart studija rutinski koristile EKG za otkrivanje fibrilacije atrija tijekom višegodišnjeg praćenja ispitanika. U obje studije više su korišteni podaci bolničkih hospitalizacija nego podaci o fibrilaciji atrija iz primarne zdravstvene zaštite.
Treće ograničenje nekih studija je uzimanje u obzir samo ustanovljene fibrilacije atrija, a isključivanje undulacije atrija. Temeljem rezultata provedenih istraživanja nije bilo moguće ustanoviti koja bi bila sigurna dnevna količina alkoholnih pića koja bi se mogla preporučiti bolesnicima s fibrilacijom atrija. Preporuke se temelje na opservacijskim i nerandomiziranim studijama.
Zbog svega navedenog ne preporuča se konzumiranje alkoholnih pića bolesnicima s fibrilacijom atrija. Konzumiranje alkoholnih pića u većim količinama dobro je utemeljen čimbenik rizika za fibrilaciju atrija, a također može biti važan čimbenik za arterijsku hipertenziju tj. povišeni krvni tlak i pretilost.
U kohorti od 8 602 ispitanika također je ustanovljen povišeni rizik nastanka fibrilacije atrija čak 2,68 za ispitanike koji piju veće količine alkoholnih pića (više od 40 standardnih pića na tjedan), uz povišeni rizik za pretilost i za arterijsku hipertenziju. Konzumiranje alkoholnih pića može biti odgovorno za arterijsku hipertenziju u oko 16% bolesnika, a incidencija arterijske hipertenzije se povećava za oko 40% kod konzumiranja više od 14 standardnih alkoholnih pića tjedno. Ispitanici koji svakodnevno konzumiraju alkoholna pića imaju također povišeni rizik progresije paroksizmalne fibrilacije atrija u perzistentnu uz povećanje rizika tromboembolijskih događaja.
U zaključku možemo naglasiti da je konzumiranje alkoholnih pića dobro utemeljen čimbenik rizika za fibrilaciju atrija. Osim fibrilacije atrija konzumiranje većih količina alkoholnih pića povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije, hipertrofije lijeve klijetke, kardiomiopatije i pretilosti.
26.1.2017
