Arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija vodeći je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom u stalnom je porastu.

Arterijska hipertenzija vodeći je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom u stalnom je porastu. Povećanje broja hipertoničara povezano je sa starenjem populacije i  povećanjem prevencije pretilih osoba. Prema etiologiji arterijsku hipertenziju dijelimo na primarnu i na sekundarnu. Sekundarna arterijska hipertenzija može biti uzrokovana brojnim stanjima i čimbenicima. Jedan od uzroka sekundarne arterijske hipertenzije je nuspojava nekih lijekova. Čini se da se ovom problemu ne pridaje dovoljno pozornosti. Određene skupine lijekova mogu uzrokovati arterijsku hipertenziju ili mogu utjecati na povišenje krvnog tlaka u bolesnika koji već primaju antihipertenzivnu terapiju. Arterijsku hipertenziju mogu uzrokovati lijekovi kojima liječimo akutne ili kronične bolesti. Utjecaj lijekova na povišenje krvnog tlaka može biti na nekoliko načina. Nuspojava nekih lijekova može biti povišenje krvnog tlaka. Arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima može biti privremena, a s druge strane može biti jedini uzrok povišenog krvnog tlaka. Lijekovi također mogu pogoršati preegzistentnu arterijsku hipertenziju. Različiti lijekovi imaju višestruke mehanizme u nastanku arterijske hipertenzije. Jedan od mehanizama je zadržavanje vode i soli u organizmu, zatim aktivacija simpatičkog živčanog sustava ili direktno djelovanje na glatku muskulaturu stijenke arterija. Ostali mehanizmi djelovanja za sada nisu u potpunosti definirani. Postavlja se pitanje kako možemo dokazati da je arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima tj. da se radi o jatrogenoj hipertenziji. Kod odgovora na ovo pitanje važno je naglasiti da je arterijska hipertenzija uzrokovana lijekom prolaznog karaktera. Druga važna karakteristika ove sekundarne arterijske hipertenzije je njezino postojanje samo za vrijeme uzimanja inkriminiranog lijeka. I treća karakteristika je vraćanje krvnog tlaka u normalne vrijednosti nakon prekidanja lijeka odgovornog za arterijsku hipertenziju. Akutno povišenje krvnog tlaka nakon uzimanja inkriminiranog lijeka može uzrokovati simptome kao što su glavobolja, mučnina, dispneja i bol u prsima. Bolesnici s nekim pridruženim bolestima mogu imati još više simptoma zbog akutnog povišenja krvnog tlaka. Lijekovi koji najčešće uzrokuju arterijsku hipertenziju su kortikosteroidi, oralni kontraceptivi, nesteroidni antireumatici, simpatikomimetici, amfetamin, antidepresivi, imunosupresivi, anestetici, hormon rasta, eritropoetin i hormoni štitnjače. Čak neki dodaci prehrani i vitamini također mogu uzrokovati arterijsku hipertenziju. Alkohol, teški metali i toksini također mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka. Čak i neki antihipertenzivi mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka tj. dovode do paradoksalnog porasta arterijskog krvnog tlaka.

Arterijska hipertenzija dobro je poznata kao nuspojava terapije kortikosteroidima, a javlja se u otprilike 15-20% bolesnika. Hipertenzivni učinak kortikosteroida ovisan je o dozi lijeka. Mehanizam nastanka arterijske hipertenzije uzrokovane kortikosteroidima je zbog zadržavanja vode i soli u organizmu, povećanja udarnog volumena srca, povećanja periferne vaskularne rezistencije i povećanja osjetljivosti krvnih žila na katekolamine. Kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom koja je uzrokovana kortikosteroidima potrebna je pozorna restrikcija uzimanja tekućine i terapija diureticima uz kontrolu kalija.

Nadamo se da će se skoroj budućnosti pridavati više pozornosti problemu nuspojave nekih lijekova kao važnom uzroku sekundarne arterijske hipertenzije u naših bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijagnoza arterijske hipertenzije

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Srčani impuls

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Pregled

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Sportska medicina

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje