Arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija vodeći je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom u stalnom je porastu.

Arterijska hipertenzija vodeći je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom u stalnom je porastu. Povećanje broja hipertoničara povezano je sa starenjem populacije i  povećanjem prevencije pretilih osoba. Prema etiologiji arterijsku hipertenziju dijelimo na primarnu i na sekundarnu. Sekundarna arterijska hipertenzija može biti uzrokovana brojnim stanjima i čimbenicima. Jedan od uzroka sekundarne arterijske hipertenzije je nuspojava nekih lijekova. Čini se da se ovom problemu ne pridaje dovoljno pozornosti. Određene skupine lijekova mogu uzrokovati arterijsku hipertenziju ili mogu utjecati na povišenje krvnog tlaka u bolesnika koji već primaju antihipertenzivnu terapiju. Arterijsku hipertenziju mogu uzrokovati lijekovi kojima liječimo akutne ili kronične bolesti. Utjecaj lijekova na povišenje krvnog tlaka može biti na nekoliko načina. Nuspojava nekih lijekova može biti povišenje krvnog tlaka. Arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima može biti privremena, a s druge strane može biti jedini uzrok povišenog krvnog tlaka. Lijekovi također mogu pogoršati preegzistentnu arterijsku hipertenziju. Različiti lijekovi imaju višestruke mehanizme u nastanku arterijske hipertenzije. Jedan od mehanizama je zadržavanje vode i soli u organizmu, zatim aktivacija simpatičkog živčanog sustava ili direktno djelovanje na glatku muskulaturu stijenke arterija. Ostali mehanizmi djelovanja za sada nisu u potpunosti definirani. Postavlja se pitanje kako možemo dokazati da je arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima tj. da se radi o jatrogenoj hipertenziji. Kod odgovora na ovo pitanje važno je naglasiti da je arterijska hipertenzija uzrokovana lijekom prolaznog karaktera. Druga važna karakteristika ove sekundarne arterijske hipertenzije je njezino postojanje samo za vrijeme uzimanja inkriminiranog lijeka. I treća karakteristika je vraćanje krvnog tlaka u normalne vrijednosti nakon prekidanja lijeka odgovornog za arterijsku hipertenziju. Akutno povišenje krvnog tlaka nakon uzimanja inkriminiranog lijeka može uzrokovati simptome kao što su glavobolja, mučnina, dispneja i bol u prsima. Bolesnici s nekim pridruženim bolestima mogu imati još više simptoma zbog akutnog povišenja krvnog tlaka. Lijekovi koji najčešće uzrokuju arterijsku hipertenziju su kortikosteroidi, oralni kontraceptivi, nesteroidni antireumatici, simpatikomimetici, amfetamin, antidepresivi, imunosupresivi, anestetici, hormon rasta, eritropoetin i hormoni štitnjače. Čak neki dodaci prehrani i vitamini također mogu uzrokovati arterijsku hipertenziju. Alkohol, teški metali i toksini također mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka. Čak i neki antihipertenzivi mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka tj. dovode do paradoksalnog porasta arterijskog krvnog tlaka.

Arterijska hipertenzija dobro je poznata kao nuspojava terapije kortikosteroidima, a javlja se u otprilike 15-20% bolesnika. Hipertenzivni učinak kortikosteroida ovisan je o dozi lijeka. Mehanizam nastanka arterijske hipertenzije uzrokovane kortikosteroidima je zbog zadržavanja vode i soli u organizmu, povećanja udarnog volumena srca, povećanja periferne vaskularne rezistencije i povećanja osjetljivosti krvnih žila na katekolamine. Kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom koja je uzrokovana kortikosteroidima potrebna je pozorna restrikcija uzimanja tekućine i terapija diureticima uz kontrolu kalija.

Nadamo se da će se skoroj budućnosti pridavati više pozornosti problemu nuspojave nekih lijekova kao važnom uzroku sekundarne arterijske hipertenzije u naših bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Rezistentna arterijska hipertenzija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Zatajivanje srca

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Zatajivanje srca

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

FA

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Iz iste kategorije

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]