Arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija vodeći je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom u stalnom je porastu.

Arterijska hipertenzija vodeći je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom u stalnom je porastu. Povećanje broja hipertoničara povezano je sa starenjem populacije i  povećanjem prevencije pretilih osoba. Prema etiologiji arterijsku hipertenziju dijelimo na primarnu i na sekundarnu. Sekundarna arterijska hipertenzija može biti uzrokovana brojnim stanjima i čimbenicima. Jedan od uzroka sekundarne arterijske hipertenzije je nuspojava nekih lijekova. Čini se da se ovom problemu ne pridaje dovoljno pozornosti. Određene skupine lijekova mogu uzrokovati arterijsku hipertenziju ili mogu utjecati na povišenje krvnog tlaka u bolesnika koji već primaju antihipertenzivnu terapiju. Arterijsku hipertenziju mogu uzrokovati lijekovi kojima liječimo akutne ili kronične bolesti. Utjecaj lijekova na povišenje krvnog tlaka može biti na nekoliko načina. Nuspojava nekih lijekova može biti povišenje krvnog tlaka. Arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima može biti privremena, a s druge strane može biti jedini uzrok povišenog krvnog tlaka. Lijekovi također mogu pogoršati preegzistentnu arterijsku hipertenziju. Različiti lijekovi imaju višestruke mehanizme u nastanku arterijske hipertenzije. Jedan od mehanizama je zadržavanje vode i soli u organizmu, zatim aktivacija simpatičkog živčanog sustava ili direktno djelovanje na glatku muskulaturu stijenke arterija. Ostali mehanizmi djelovanja za sada nisu u potpunosti definirani. Postavlja se pitanje kako možemo dokazati da je arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima tj. da se radi o jatrogenoj hipertenziji. Kod odgovora na ovo pitanje važno je naglasiti da je arterijska hipertenzija uzrokovana lijekom prolaznog karaktera. Druga važna karakteristika ove sekundarne arterijske hipertenzije je njezino postojanje samo za vrijeme uzimanja inkriminiranog lijeka. I treća karakteristika je vraćanje krvnog tlaka u normalne vrijednosti nakon prekidanja lijeka odgovornog za arterijsku hipertenziju. Akutno povišenje krvnog tlaka nakon uzimanja inkriminiranog lijeka može uzrokovati simptome kao što su glavobolja, mučnina, dispneja i bol u prsima. Bolesnici s nekim pridruženim bolestima mogu imati još više simptoma zbog akutnog povišenja krvnog tlaka. Lijekovi koji najčešće uzrokuju arterijsku hipertenziju su kortikosteroidi, oralni kontraceptivi, nesteroidni antireumatici, simpatikomimetici, amfetamin, antidepresivi, imunosupresivi, anestetici, hormon rasta, eritropoetin i hormoni štitnjače. Čak neki dodaci prehrani i vitamini također mogu uzrokovati arterijsku hipertenziju. Alkohol, teški metali i toksini također mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka. Čak i neki antihipertenzivi mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka tj. dovode do paradoksalnog porasta arterijskog krvnog tlaka.

Arterijska hipertenzija dobro je poznata kao nuspojava terapije kortikosteroidima, a javlja se u otprilike 15-20% bolesnika. Hipertenzivni učinak kortikosteroida ovisan je o dozi lijeka. Mehanizam nastanka arterijske hipertenzije uzrokovane kortikosteroidima je zbog zadržavanja vode i soli u organizmu, povećanja udarnog volumena srca, povećanja periferne vaskularne rezistencije i povećanja osjetljivosti krvnih žila na katekolamine. Kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom koja je uzrokovana kortikosteroidima potrebna je pozorna restrikcija uzimanja tekućine i terapija diureticima uz kontrolu kalija.

Nadamo se da će se skoroj budućnosti pridavati više pozornosti problemu nuspojave nekih lijekova kao važnom uzroku sekundarne arterijske hipertenzije u naših bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteArterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Poremećaj srčanog ritma

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSrčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiolog

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]