Angina pektoris i prekomjerna tjelesna težina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prekomjerna tjelesna težina poznati je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti velika je u razvijenim zemljama pa tako i u našoj zemlji.

Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti veća je u koronarnih bolesnika nego u općoj populaciji. U nekoliko članaka pisao o učestalosti prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika nakon infarkta miokarda te u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija i u bolesnika s povišenim krvni tlakom. Rezultati istraživanja pokazi su visoku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u sve tri skupine bolesnika.

Rezultati ispitivanja su pokazali da je mali broj bolesnika imao normalnu tjelesnu težinu. Učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s anginom pektoris vjerojatno je veća nego u općoj populaciji. U našoj populaciji nije poznata učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s anginom pektoris. Odgovor na  pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s anginom pektoris u našoj populaciji mogli smo dobiti tek nakon provedenog istraživanja.

Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s dijagnosticiranom anginom pektoris. Na kardiološkom odjelu provedeno je  istraživanje na 100 bolesnika koji su liječeni zbog angine pektoris. U skupini 100 bolesnika bilo je 37 žena (37%) i 63 muškaraca (63%). Dob ispitivane skupine u vrijeme liječenja bila je od 40-85 godina. Najviše bolesnika 62 (62%) bilo je u starijoj dobnoj  skupini  između 60 i 80 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2)  imalo je samo 30 bolesnika (30%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) imalo je 48 bolesnika (48%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) imalo je 22 bolesnika (22%). Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme liječenja 19 (19%)  bolesnika bili su pušači, a 21 (21%)  bolesnika bili su bivši pušači. Šećernu bolest imalo je 30 (30%) bolesnika. Povišeni krvni tlak imalo je 67 bolesnika (67%). Povišene masnoće u krvi imalo je 51 (51%) bolesnika. Rezultati ispitivanja pokazali su da veliki broj bolesnika s anginom pektoris ima prekomjernu tjelesnu težinom ili pretilost (70%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju anginu pektoris i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Kod jednog dijela bolesnika bol u prsima javlja se pri tjelesnim naporima. Zbog toga neki bolesnici izbjegavaju tjelesne napore i teže postižu smanjenje prekomjerne tjelesne težine.  Ovoj skupini bolesnika potrebna je veća motivacija i veća pozornost u educiranju o korisnosti gubitka suvišnih kilograma. Možda su potrebne češće kontrole bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom i anginom pektoris uz češću kontrolu tjelesne težine, a možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć te još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u cilju smanjenja prekomjerne tjelesne težine.

Sigurno bi imale kliničku vrijednost  buduće studije s većim brojem bolesnika koje bi ispitivale učestalosti pojedinih čimbenika rizika, a poglavito prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s anginom pektoris. Rezultati istraživanja mogu biti od koristi u sekundarnoj prevenciji srčanožilnih bolesti s ciljem poboljšanja kvalitete života bolesnika i smanjenja smrtnosti.

U zaključku možemo zaključiti da veliki broj bolesnika ispitivane skupine tj. 70% s anginom pektoris ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Također je ustanovljeno da veliki broj bolesnika s anginom pektoris (67%) ima povišeni krvni tlak, a više od 50% bolesnika ima povišene masnoće u krvi. Veći broj bolesnika ispitivane skupine tj. 62% bio je u starijoj dobnoj skupini između 60 i 80 godina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Težina

Napreduje li dojenče dovoljno na težini?

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Kardiovaskularne bolesti

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Kardiovaskularne bolesti

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Gastroenterolog

Nenapredovanje na težini kod 15-mjesečnog djeteta

Starija životna dob

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]