Angina pektoris i prekomjerna tjelesna težina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prekomjerna tjelesna težina poznati je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti velika je u razvijenim zemljama pa tako i u našoj zemlji.

Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti veća je u koronarnih bolesnika nego u općoj populaciji. U nekoliko članaka pisao o učestalosti prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika nakon infarkta miokarda te u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija i u bolesnika s povišenim krvni tlakom. Rezultati istraživanja pokazi su visoku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u sve tri skupine bolesnika.

Rezultati ispitivanja su pokazali da je mali broj bolesnika imao normalnu tjelesnu težinu. Učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s anginom pektoris vjerojatno je veća nego u općoj populaciji. U našoj populaciji nije poznata učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s anginom pektoris. Odgovor na  pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s anginom pektoris u našoj populaciji mogli smo dobiti tek nakon provedenog istraživanja.

Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s dijagnosticiranom anginom pektoris. Na kardiološkom odjelu provedeno je  istraživanje na 100 bolesnika koji su liječeni zbog angine pektoris. U skupini 100 bolesnika bilo je 37 žena (37%) i 63 muškaraca (63%). Dob ispitivane skupine u vrijeme liječenja bila je od 40-85 godina. Najviše bolesnika 62 (62%) bilo je u starijoj dobnoj  skupini  između 60 i 80 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2)  imalo je samo 30 bolesnika (30%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) imalo je 48 bolesnika (48%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) imalo je 22 bolesnika (22%). Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme liječenja 19 (19%)  bolesnika bili su pušači, a 21 (21%)  bolesnika bili su bivši pušači. Šećernu bolest imalo je 30 (30%) bolesnika. Povišeni krvni tlak imalo je 67 bolesnika (67%). Povišene masnoće u krvi imalo je 51 (51%) bolesnika. Rezultati ispitivanja pokazali su da veliki broj bolesnika s anginom pektoris ima prekomjernu tjelesnu težinom ili pretilost (70%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju anginu pektoris i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Kod jednog dijela bolesnika bol u prsima javlja se pri tjelesnim naporima. Zbog toga neki bolesnici izbjegavaju tjelesne napore i teže postižu smanjenje prekomjerne tjelesne težine.  Ovoj skupini bolesnika potrebna je veća motivacija i veća pozornost u educiranju o korisnosti gubitka suvišnih kilograma. Možda su potrebne češće kontrole bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom i anginom pektoris uz češću kontrolu tjelesne težine, a možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć te još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u cilju smanjenja prekomjerne tjelesne težine.

Sigurno bi imale kliničku vrijednost  buduće studije s većim brojem bolesnika koje bi ispitivale učestalosti pojedinih čimbenika rizika, a poglavito prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s anginom pektoris. Rezultati istraživanja mogu biti od koristi u sekundarnoj prevenciji srčanožilnih bolesti s ciljem poboljšanja kvalitete života bolesnika i smanjenja smrtnosti.

U zaključku možemo zaključiti da veliki broj bolesnika ispitivane skupine tj. 70% s anginom pektoris ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Također je ustanovljeno da veliki broj bolesnika s anginom pektoris (67%) ima povišeni krvni tlak, a više od 50% bolesnika ima povišene masnoće u krvi. Veći broj bolesnika ispitivane skupine tj. 62% bio je u starijoj dobnoj skupini između 60 i 80 godina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Težina

Napreduje li dojenče dovoljno na težini?

Kardiovaskularne bolesti

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Kardiovaskularne bolesti

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Težina

Nenapredovanje na težini kod 15-mjesečnog djeteta

Kardiovaskularne bolesti

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]