Raynaudova bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Vaš obiteljski liječnik ili liječnik opće prakse vjerojatno će moći dijagnosticirati Raynaudovu bolest na temelju opisa znakova i simptoma. U nekim slučajevima ćete biti upućeni  i kod liječnika koji se specijalizirao za bolesti zglobova, kostiju.

Kada se javiti liječniku obiteljske medicine?

Vaš obiteljski liječnik ili liječnik opće prakse vjerojatno će moći dijagnosticirati Raynaudovu bolest na temelju opisa znakova i simptoma. U nekim slučajevima ćete biti upućeni  i kod liječnika koji se specijalizirao za bolesti zglobova, kostiju i mišića (fizijatar, reumatolog). Prilikom posjete liječniku bilo bi dobro da mu navedete svoje znakove i simptome bolesti. Također je važno reći ukoliko bolujete od sklerodermije, lupusa ili Sjögrenovog sindroma i navesti popis lijekova koje redovito uzimate.

Dijagnoza bolesti.

Za dijagnosticiranje Raynauda, liječnik će vas pitati detaljna pitanja o simptomima i medicinskoj povijesti bolesti, te napraviti fizički pregled. Važno je uočiti razliku između primarnog (Raynaudova bolest) i sekundarnog (Raynaudov sindrom) oblika bolesti. Određeni testovi mogu pomoći pri tome, a to su: test antinuklearnih antitijela – pozitivan test na prisutnost ovih antitijela znači da se radi o autoimunoj bolesti, te je čest kod ljudi koji imaju autoimune ili reumatološke bolesti i govori u prilog sekundarnog Raynauda; povišena sedimentacija – govori u prilog upalne ili autoimune bolesti, odnosno za sekundarni Raynaud.

Liječenje.

Za širenje krvnih žila i poboljšanje cirkulacije, mogu se koristiti slijedeći lijekovi:

• blokatori kalcijskih kanala. Ovi lijekovi će opustiti i otvoriti male krvne žile u rukama i nogama. Oni smanjuju učestalost i ozbiljnost napada kod većine ljudi s Raynaudom, a najčešće se koriste:  nifedipin, amlodipin i felodipin.
• alfa blokatori. Oni blokiraju živčane završetke na krvnim žilama i na taj način dovode do opuštanja i širenja krvnih žila.
• vazodilatatori. Lijekovi koji opuštaju krvne žile – kao što su: nitroglicerin, te drugi lijekovi koji mogu pozitivno utjecati na liječenje Raynauda, a obično se koriste za liječenje drugih bolesti.
• metode fizikalne terapije: parafin – topli parafin pogoduje u zagrijavanju prstiju, ali treba paziti da se ne koristi previše zagrijan parafin, koji može dovesti i do oštećenja ionako već krhkih krvnih žila; te laser – niska razina doze lasera se pokazala učinkovitom terapijskom metodom ovih bolesnika.

Neki lijekovi mogu pogoršati simptome bolesti budući da dovode do pojačanog spazma (stezanja) krvnih žila. Stoga liječnik može preporučiti da izbjegavate uzimanje određenih lijekova kao: pseudoefedrin (česti sastojak kombiniranih preparata za prehladu i gripu), beta blokatori (lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti) i kontracepcijske pilule.

Ponekad u slučajevima teškog Raynauda lijekovi nisu dostatni za liječenje bolesti pa se pristupa kirurškim metodama liječenje. Može se pokušati metodom simpatektomije, koja i ne mora uvijek završiti uspješno. Tu se radi o presijecanju simpatičkih živaca koji kontroliraju otvaranje i sužavanje krvnih žila u koži. Ovi živci se mogu blokirati i određenim injekcijama. A zadnja metoda kojom se zapravo samo uklanja oštećeno tkivo je amputacija. Ona uključuje uklanjanje prstiju u kojima je dotok krvi potpuno blokiran, a u zahvaćenom tkivo se razvila gangrena. No, na sreću, to je ipak rijetkost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]