Spolna aktivnost prirodan je dio života, no kod osoba sa srčano-žilnim bolestima može se pojaviti pitanje predstavlja li ona dodatni rizik za srce. Dodatnu zabrinutost može izazvati primjena lijekova za erekcijsku disfunkciju, osobito sildenafila. Koliki je stvarni rizik i kada je potreban poseban oprez?
Od lijeka za srce do liječenja erekcijske disfunkcije
Sildenafil je sintetiziran prije više od trideset godina tijekom potrage za lijekom koji širi krvne žile, a trebao se primjenjivati u liječenju nekih kardiovaskularnih bolesti. U toj indikaciji nije pokazao očekivane rezultate, no tijekom ispitivanja uočeno je da uzrokuje češće i dugotrajnije erekcije. Istraživanja su se zato usmjerila prema njegovoj primjeni u liječenju erekcijske disfunkcije, a sildenafil je prije više od dvadeset godina uveden u široku primjenu.
Erekcijska disfunkcija zdravstveni je problem o kojem muškarci još uvijek nerado govore. Istodobno, primjenu sildenafila često prati zabrinutost zbog mogućeg infarkta miokarda ili iznenadne smrti. Da bi se taj rizik bolje razumio, važno je znati da su erekcijska disfunkcija i kardiovaskularne bolesti međusobno povezane.
Što povezuje erekcijsku disfunkciju i bolesti srca?
Jedna od glavnih poveznica je ateroskleroza, odnosno sužavanje krvnih žila, a zajednički su im i brojni čimbenici rizika: hiperlipidemija, šećerna bolest, nekontrolirana hipertenzija, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost.
Kada se lumen krvne žile zbog ateroskleroze smanji na približno 50 %, u većine bolesnika mogu se pojaviti znakovi ishemije, odnosno nedovoljne opskrbe tkiva kisikom. Budući da su arterije penisa manjeg promjera od koronarnih arterija, aterosklerotske promjene u njima mogu ranije dovesti do poremećaja funkcije. Penilne arterije dvostruko su užeg lumena od koronarnih pa se erekcijska disfunkcija može pojaviti prije prvih znakova koronarne bolesti.
Od pojave simptoma erekcijske disfunkcije do mogućeg, ali ne i nužnog, nastanka prvih koronarnih simptoma obično prođe 2–3 godine, a do pojave nestabilne angine pektoris ili infarkta miokarda 3–5 godina. Upravo to razdoblje pruža mogućnost prepoznavanja i korekcije čimbenika rizika. Erekcijska disfunkcija zato može biti rani znak tihe, progresivne kardiovaskularne bolesti, osobito u mlađih muškaraca.
Muškarci u dobi od 40 do 60 godina sa simptomima erekcijske disfunkcije znatno češće obolijevaju od koronarne bolesti nego muškarci iste dobi bez smetnji s erekcijom, a ergometrija može pomoći u otkrivanju bolesnika povećanog rizika.
Koliko spolni odnos opterećuje srce?
Jedna od čestih bojazni jest da spolna aktivnost predstavlja veliko fizičko opterećenje za srce. Tijekom spolnog odnosa sistolički tlak prosječno raste do 180 mmHg, a puls do 130 otkucaja u minuti. To predstavlja 60–70 % opterećenja tijekom ergometrije, dok metabolička aktivnost spolnog odnosa, mjerena potrošnjom kisika, odgovara umjerenom tjelesnom naporu.
Naravno, takva mjerenja ne obuhvaćaju u potpunosti emocionalno uzbuđenje i fiziološke promjene koje ga prate. Ako postoji dvojba o tome može li osoba sigurno podnijeti takvo opterećenje, preporučuje se savjetovanje s kardiologom, koji prema potrebi može indicirati test opterećenja.
Analize više od 34 000 forenzičkih obdukcija zbog iznenadne smrti, provedene prije pojave sildenafila, pokazale su da je smrtnost povezana sa spolnom aktivnošću izrazito rijetka i čini 0,6–1,7 % svih slučajeva iznenadne smrti. U 92–94 % slučajeva riječ je o muškarcima, a oko 75 % slučajeva zabilježeno je u izvanbračnim vezama sa znatno mlađom partnericom. Ovi podaci upućuju na to da spolna aktivnost sama po sebi ne predstavlja značajan rizik za srce.
Kako procijeniti podnosi li srce takvo opterećenje?
Orijentacijski se može procijeniti koliko dobro osoba podnosi umjeren tjelesni napor. U skupinu vrlo niskog rizika ubrajaju se osobe koje bez zaduhe, pritiska ili boli u prsima i drugih simptoma koronarne bolesti mogu prehodati 1,5 kilometara za 20 minuta, popeti se na drugi kat za 10 sekundi ili nositi dvije teže vrećice tijekom 15 minuta umjerenog hoda. Riječ je o aktivnostima koje predstavljaju umjereno tjelesno opterećenje.
Kada sildenafil može predstavljati rizik?
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) sustavno bilježi nuspojave lijekova od 1977. godine. Nakon uzimanja sildenafila prijavljeno je ukupno 2,99 % smrtnih slučajeva, ali se samo 0,36 % njih moglo uzročno povezati s djelovanjem sildenafila. Najčešće se radilo o nepoštivanju kontraindikacije istodobne primjene s nitratima, prekoračenju preporučene maksimalne doze ili kombinaciji s drugim psihoaktivnim tvarima, primjerice prekomjernom konzumacijom alkohola ili drogama.
Kao i kod drugih djelotvornih lijekova, ozbiljni rizici mogu se pojaviti ako se sildenafil uzima u prevelikoj dozi ili se ne poštuju kontraindikacije. Posebno je važno voditi računa o istodobnoj primjeni nitrata.
Zaključak
Erekcijska disfunkcija i kardiovaskularne bolesti povezane su više nego što se na prvi pogled može činiti. Erekcijska disfunkcija može biti jedan od ranih znakova kardiovaskularne bolesti i prilika da se na vrijeme prepoznaju i korigiraju čimbenici rizika.
Spolna aktivnost u pravilu predstavlja umjeren tjelesni napor i sama po sebi ne znači velik rizik za srce. Kada je riječ o sildenafilu, rizici su ponajprije povezani sa zlouporabom, prekoračenjem preporučene doze i nepoštivanjem kontraindikacija. Kod srčanih bolesnika i svih osoba koje nisu sigurne mogu li podnijeti takvo opterećenje, prije primjene lijeka potrebno je posavjetovati se s kardiologom.
25.8.2026
