Uvod.
Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede.
Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu.
Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima poput nogometa i hrvanja, no viđamo ih i kod ne- kontaktnih sportova koji zahtijevaju skakanje ili okretanje, poput odbojke i skijanja. Do ozljede obično dolazi prilikom snažnog savijanja i rotacije koljena.
Više od trećine ozljeda meniska se pojavljuje zajedno s ozljedom prednjeg križnog ligamenta, pri čemu se ozljeda obično nalazi u stražnjem dijelu meniska. Godišnja učestalost ozljeda meniska je otprilike 1 na 2000 osoba. Kod žena većina akutni ozljeda meniska se javlja se u dobi od 10. do 20. godine života, a kod muškaraca je najveća pojavnost u dobi od 20. do 30. godine života. Akutna ozljeda meniska je ozbiljno stanje koje, neliječeno, može dovesti do degenerativnih promjena u zglobu koljena.
Traumatska ozljeda meniska se obično javlja u medijalnom menisku, jer lateralni menisk ima veći raspon pokreta i stoga se može slobodnije kretati. Najčešći mehanizam ozljede sličan je onom kod ozljede prednjeg križnog ligamenta. Kako ljudi stare, veća je vjerojatnost da će imati degenerativno puknuće meniska. Nespretan okret može biti dovoljan da izazove pukotinu meniska kod starijih osoba.
Anatomija meniska.
Menisk je dio hrskavice u koljenu. Djeluje kao amortizer između potkoljenice (tibije) i bedrene kosti (femura), štiteći kost, te pomažu u održavanju stabilnosti koljena. Svako koljeno ima dva meniska.
• Medijalni menisk se nalazi na unutarnjoj strani koljena.
• Lateralni menisk se nalazi na vanjskoj strani koljena.
Menisk ima tri dijela: prednji rog, korpus (središnji dio) i stražnji rog. Sastoji se uglavnom od vode (oko 70%) i ostalo je organska tvar. Organsku tvar čine proteoglikani i kolagena. Glavna funkcija meniska je smanjiti trenje i povećati kontaktnu površinu između femura i tibije, te pomoći stabilizirati zglob koljena i apsorbirati udarce. Apsorpcija udarca ovisi o stupnju fleksije zgloba koljena, različita je u svakoj fazi savijenosti u koljenu. Različiti pokreti koljena dovode do pomaka meniska u različitim smjerovima: tijekom ispružanja koljena menisci se pomiču prema naprijed, dok tijekom savijanja menisci se pomiču prema natrag.
Menisci su relativno loše opskrbljen krvlju i ima samo opskrbu krvlju u svom perifernom dijelu, dakle samo oko 10-30 posto površine meniska kod odraslih osoba ima opskrbu krvlju. To ima veliki značaj za proces cijeljenja nakon ozljede i prognoza ovisi o djelu meniska koji je oštećen.
20.11.2024