Čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine:
NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):
Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.
Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.
Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni srodnici bolovali od srčanih bolesti (prije 55. godine za muške srodnike, prije 65. godine za ženske srodnike), veći je rizik obolijevanja od KAB-a.
PROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje možemo djelovati promjenom životnih navika i odgovarajućim liječenjem):
Pušenje
Visok krvni tlak
Povišen kolesterol u krvi (osobito LDL kolesterol)
Šećerna bolest
Pretilost
Kronična bubrežna bolest
Sjedilački stil života
Izloženost povećanom stresu
Nezdrava prehrana s puno zasićenih masti, soli i šećera
Prekomjerna konzumacija alkoholnih pića
Premalo ili previše sna
Često je više čimbenika kardiovaskularnog rizika prisutno kod iste osobe i tada se dodatno povećava rizik nastanka koronarne arterijske bolesti.
Drugi čimbenici rizika koji također mogu doprinijeti nastanku KAB-a su:
Zastoj disanja tijekom spavanja (opstruktivna apneja u snu)
Povećana razina visokoosjetljivog C-reaktivnog proteina (hs-CRP) u krvi
Visoka razina triglicerida u krvi
Visoka razina homocisteina u krvi
Preeklampsija kod žena u trudnoći (komplikacija u trudnoći koja uzrokuje povišen krvni tlak i pojavu bjelančevina u mokraći)
Šećerna bolest i/ili povišen krvni tlak u trudnoći
Neke autoimune bolesti (reumatoidni artritis, sistemski eritematozni lupus)
Razvoj koronarne arterijske bolesti s vremenom dovodi do komplikacija (angina pektoris, infarkt miokarda, srčano zatajenje, poremećaji srčanog ritma) jer srčani mišić ne dobiva dovoljno krvi, odnosno hranjivih tvari i kisika.
Dijagnoza koronarne arterijske bolesti postavlja se nakon obavljenog kardiološkog pregleda, krvnih pretraga i obavljenih dijagnostičkih testova. U svrhu dijagnoze KAB-a koriste se sljedeći dijagnostički testovi:
EKG (elektrokardiogram): zapis koji bilježi električnu aktivnost srca u kratkom periodu (par sekundi) i 24-satni Holter srca – zapis koji bilježi električnu aktivnost srca tijekom 24 sata.
Ehokardiografija (ultrazvuk srca) i stres ehokardiografija.
Ergometrija (test opterećenja na pokretnoj traci ili biciklu).
Perfuzijska scintigrafija miokarda.
Kompjuterizirana tomografska (CT) koronarografija (neinvazivna koronarografija s jodnim kontrastom koji se aplicira intravenski) – daje slikovni prikaz koronarnih arterija.
Kateterizacija srca (invazivna pretraga snimanja koronarnih arterija – koronarografija i šupljina srca uz pomoć kontrastnog sredstva koje se aplicira putem katetera) – daje jasan prikaz koronarnih arterija (promjena na stijenkama i u lumenu arterija), srčanih šupljina i početnih dijelova velikih arterija.
Magnetska rezonancija (MR) srca.
3.11.2025
