Uloga probiotika u sindromu iritabilnog crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa značajan broj ljudi diljem svijeta, a karakteriziran je kroničnim ili ponavljajućim simptomima poput bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora ili njihove izmjene.

Iako se ne smatra organskom bolešću, SIC značajno narušava kvalitetu života i često zahtijeva višestruke terapijske pristupe. U posljednjem desetljeću sve se više pažnje posvećuje ulozi crijevne mikrobiote u razvoju i održavanju simptoma SIC-a, pri čemu neravnoteža između korisnih i potencijalno štetnih bakterija u crijevu (disbioza) postaje ključna meta terapije.

Jedna od najperspektivnijih terapijskih opcija u tom kontekstu su probiotici odnosno živi mikroorganizmi koji, ako se primjenjuju u odgovarajućim količinama, mogu donijeti koristi zdravlju domaćina.

Probiotici djeluju na različite načine: poboljšavaju barijernu funkciju crijevne sluznice, moduliraju imunološki odgovor, smanjuju razinu upalnih citokina te pomažu u regulaciji motiliteta crijeva i percepciji boli. Brojna istraživanja, uključujući sustavne preglede i meta-analize, potvrđuju da probiotici mogu ublažiti ključne simptome SIC-a, osobito nadutost, bolove u trbuhu i promjene u konzistenciji stolice.
Učinkovitost probiotika ovisi o točno određenim sojevima, dozi, načinu primjene, trajanju terapije i podtipu SIC-a. Nisu svi probiotički pripravci jednako učinkoviti, što naglašava važnost individualiziranog pristupa terapiji. Među najdjelotvornijim sojevima ističu se Bifidobacterium infantis, koji je pokazao značajan učinak u smanjenju bolova, nadutosti i problema s pražnjenjem te Lactobacillus plantarum, poznat po povoljnom djelovanju na pokretljivost crijeva i smanjenje bolova. Kod pacijenata sa SIC-om u obliku proljeva, učinkovit se pokazao i kvasac Saccharomyces boulardii, dok višesojne formulacije poput donose koristi u slučajevima složenije simptomatologije.


Simptomi na koje probiotici najčešće djeluju uključuju nadutost i stvaranje plinova, bolove u trbuhu te poremećaje u pražnjenju crijeva. Primjena probiotika osobito se preporučuje kod dijarealnog i miješanog tipa SIC-a, gdje su simptomi izraženiji i češće povezani s upalnim promjenama u mikrookruženju crijeva. Kod zatvora rezultati su nešto slabiji, no određeni sojevi i tu mogu pomoći, osobito u kombinaciji s vlaknima ili prebioticima.

Preporučeno trajanje terapije probiotikom obično iznosi od 4 do 12 tjedana, s evaluacijom učinka nakon četiri do šest tjedana. Ako se u tom razdoblju pokaže klinička korist, terapija se može nastaviti još nekoliko tjedana ili ponavljati u ciklusima, ovisno o težini simptoma i individualnom odgovoru pacijenta. U slučaju pozitivnog učinka, neki pacijenti nastavljaju s dugoročnom primjenom probiotika u nižim dozama, dok drugi koriste probiotike povremeno, npr. kod sezonskih pogoršanja ili tijekom stresnih razdoblja. Intervali primjene mogu biti kontinuirani kod izraženih simptoma ili povremeni kod blažih oblika bolesti.

Važno je napomenuti da se probiotici ne koriste kao hitna terapija, već kao dio šireg terapijskog pristupa koji uključuje promjene prehrane, upravljanje stresom, psihološku podršku i, po potrebi, lijekove. Budući da su dobro podnošljivi i rijetko izazivaju nuspojave, probiotici se mogu smatrati sigurnim dodatkom terapiji, no njihovu primjenu uvijek treba individualno prilagoditi uz konzultaciju s liječnikom ili nutricionistom.


U konačnici, primjena probiotika kod SIC-a nudi značajan potencijal za smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života, posebno kada se temelji na odabiru znanstveno potvrđenih sojeva i pravilno strukturiranoj terapiji. Iako ne postoji univerzalno rješenje, probiotici postaju važan dio integriranog pristupa liječenju ove složene i učestale bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Gastroenterologija shutterstock_2319630595

19. svibnja – Svjetski dan upalnih bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija shutterstock_2758435485

Prehrana i mikrobiom: kako ono što jedemo oblikuje naše zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih nekoliko godina sve se više govori o crijevnom mikrobiomu, odnosno zajednici milijardi mikroorganizama koji žive u našim crijevima. Iako su oku nevidljivi, njihov utjecaj na zdravlje iznimno je velik – od probave i imuniteta do razine energije i općeg osjećaja dobrobiti. Jedan od najvažnijih čimbenika koji oblikuje mikrobiom upravo je prehrana. Crijevni mikrobiom […]

Gastroenterologija shutterstock_1668214843

Krv u stolici: najčešći uzroci i znakovi za uzbunu

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKrv u stolici simptom je koji većinu ljudi odmah zabrine, i to s razlogom. Iako u mnogim slučajevima uzrok nije ozbiljan, ponekad može biti prvi znak bolesti koja zahtijeva brzu medicinsku obradu, pa je ključno znati kada reagirati. Važno je obratiti pozornost na to kako krv izgleda. Svijetlocrvena krv koja se vidi na toaletnom papiru […]

Gastroenterologija

Može li kašasta i žućkasta stolica biti posljedica terapije nakon ABVD-a?

Gastroenterologija shutterstock_2271014749

Silimarin i blagdanska trpeza- može li biljka sikavica pomoći jetri?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija shutterstock_2231318341

Plavi ožujak – mjesec posvećen prevenciji kolorektalnog karcinoma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Gastroenterologija

Kakva je prognoza nakon imunoterapije i razvoja ulceroznog kolitisa?

Gastroenterologija shutterstock_2581129061

Helicobacter pylori – tiha bakterija u želucu koju ne treba liječiti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute