Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Novo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI).

Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo kojim od antidepresiva učinkovitiji za TRD. No, nije jasno hoće li dodatni SNRI dati bolje rezultate od dodatnog SSRI-ja zbog nedostatka izravnih usporedbi.

Retrospektivna kohortna studija u kojoj je sudjelovalo više od 55 000 sudionika s TRD-om pokazala je da je dodavanje SNRI-a esketaminskom spreju za nos povezano sa značajno nižim stopama smrtnosti od svih uzroka, hospitalizacija i recidiva depresije nego korištenje dodatnog SSRI-a.

Međutim, esketamin plus SSRI bili su povezani s nižom učestalošću pokušaja samoubojstva.

Dok su obje kombinacije liječenja bile povezane sa smanjenim ishodima, “postoje značajne razlike među njima”, navodi dr. Del Casale, MD, u svom istraživanju objavljenom u JAMA Psychiatry. Autori dodaju kako ova otkrića naglašavaju ključnu ulogu odabira odgovarajućeg antidepresivnog „partnera“ za esketamin i prilagođavanja liječenja individualnom profilu pacijenta.

Za potrebe studije, istraživači su procijenili podatke prikupljene kroz elektroničke medicinske kartone u 20 zemalja. Uključeno je 55 480 sudionika s TRD-om, od kojih je polovica bila liječena esketaminom plus SNRI (58,6% žena; prosječna dob 45,9 godina), a druga polovica esketaminom plus SSRI (57,7% žena; prosječna dob 46 godina).

Korišteni SNRI bili su desvenlafaksin, duloksetin, levomilnacipran, milnacipran ili venlafaksin. Korišteni SSRI bili su citalopram, escitalopram, fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin, sertralin ili vilazodon.

Rezultati su pokazali da su u ukupnoj studijskoj populaciji stope relapsa depresije (17,8%), smrtnosti svih uzroka (7,2%), hospitalizacije (0,1%) i pokušaja samoubojstva (0,4%) bile niske tijekom petogodišnjeg razdoblja promatranja.

Međutim, skupina koja je primala esketamin plus SNRI u odnosu na dodatni SSRI imala je znatno nižu stopu relapsa (14,8% naspram 21,2%), niže stope smrtnosti od svih uzroka (5,3% naspram 9,1%) i hospitalizacije (0,1% naspram 0,2%)

Iako niska u obje skupine, incidencija nefatalnih pokušaja samoubojstva bila je malo, ali značajno niža u skupini koja je primala esketamin plus SSRI (0,3% naspram 0,5%, P = 0,04).

Daljnja analiza preživljenja pokazala je vjerojatnost 5-godišnjeg preživljavanja od 91,4% za skupinu koja je primala esketamin plus SNRI naspram 86,9% za skupinu koja je primala esketamin plus SSRI (P < 0,001).

Istraživači navodi kako je u njihovoj studiji esketamin u kombinaciji sa SSRI ili SNRI pokazao dosljedno niske rizike u svim ishodima, a studija je pokazala da izbor antidepresiva u kombinaciji s esketaminom može značajno utjecati na kliničke ishode u TRD-u.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Snimanje mozga

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]