Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije
KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE
- „FA-CARE“ program
- PODIJELITI SKRB (uključivanje bolesnika u donošenje odluka, uključujući i postupke liječenja FA, zdravstveni tim koji brine o bolesniku uključuje liječnike, medicinske sestre i ljekarnike)
- JEDNAKA SKRB SVIMA (svaki bolesnik treba dobiti najbolju dostupnu medicinsku skrb neovisno o dobi, spolu, kulturnim i socijalnim čimbenicima)
- EDUKACIJA (bolesnik treba dobiti sve potrebne informacije o FA, o bolesti, njezinom liječenju, mogućim nuspojavama terapije; one će omogućiti bolesniku da zajedno sa svojim liječnikom donosi odluke u liječenju)
- POSTAVLJANJE DIJAGNOZE (sumnja na FA se javlja u slučaju pojave simptoma ili mjerenja nepravilnog pulsa; identifikacija FA je moguća i putem digitalnih tlakomjera ili „pametnih“ satova; dijagnoza FA se postavlja na osnovu snimanja elektrokardiograma ili Holtera srca-24-satni ili dulju)
- INICIJALNA EVALUACIJA (nakon postavljene dijagnoze FA, određuju se rizični čimbenici, osobito oni koji mogu povećati rizik pojave krvnih ugrušaka, te se svim bolesnicima snima elektrokardiogram-snima električnu aktivnost srca, ultrazvuk srca-procjenjuje se funkcija srca i strukturne greške, određuju se određene laboratorijske pretrage krvi-kompletna krvna slika, bubrežna i jetrena funkcija, funkcija štitnjače, razina šećera i elektrolita; kod nekih bolesnika potrebne su dodatne pretrage srca koje određuje kardiolog)
- PROCJENA RIZIČNIH ČIMBENIKA I KOMORBIDITETA
Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. U svrhu što boljeg upravljanja rizičnim čimbenicima potrebno je:
- ARTERIJSKI TLAK (AT)
AT treba držati pod kontrolom, postići da njegove vrijednosti kod većine mjerenja budu ispod 130/80mmHg. Ukoliko su vrijednosti AT iznad 130/80mmHg povećava se rizik nastanka srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i demencije. Važno je da bolesnik redovito uzima lijekove za sniženje AT i u dozama koje preporuči liječnik.
- TJELESNA AKTIVNOST
Mnogi bolesnici sa FA smanje svoju tjelesnu aktivnost zbog straha jer misle da im aktivnost može pogoršati zdravstveno stanje. Međutim, redovita tjelesna aktivnost (vrsta aktivnosti se prilagođava svakom bolesniku zasebno) je poželjna i preporučuje se gotovo svim bolesnicima s FA. Intenzitet aktivnosti će odrediti liječnik i ukoliko je moguće, ovisno o kardiološkoj procjeni, treba je postepeno pojačavati.
- TJELESNA TEŽINA
Tjelesnu težinu treba održavati u granicama normale. U slučaju prekomjerne tjelesne težine preporučit će se njezina redukcija za 10% uz preporuke zdravih prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti.
- ALKOHOLNA PIĆA
Preporuka je da se alkoholna pića izbjegavaju ili smanji njihov unos do tri standardna pića tjedno. Alkoholna pića povećavaju rizik ponovne pojave FA.
- ŠEĆERNA BOLEST
Kod svih bolesnika sa šećernom bolešću važna je što bolja regulacija šećera u krvi. Stoga je važno da se bolesnici pridržavaju preporučene dijete i redovito uzimaju odgovarajuću terapiju uz kontrolu šećera u krvi.
- RIZIK POJAVE KRVNIH UGRUŠAKA
Krvni ugrušci mogu tijekom FA nastati u srčanim šupljinama i pri tome prijeći u arterijsku cirkulaciju i dospjeti u druge dijelove tijela gdje će dovesti do blokiranja protoka krvi. Najčešća posljedica nastalih krvnih ugrušaka u FA je moždani udar. FA je odgovorna za pojavu petine svih moždanih udara. Rizik pojave moždanog udara određuje se kod svakog bolesnika kojem je dijagnosticirana FA. Na osnovu procijenjenog rizika preporučuju se lijekovi koji će spriječiti nastanak krvnih ugrušaka i moždani udar. Tu skupinu lijekova zovemo antikoagulansi.
Izvor: ESC Clinical Practice Guidelines for the Management of Atrial Fibrillation: What Patients Need to Know (2024)
3.3.2025
