Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje.

Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke istovjetno je za sve dobne skupine. Lijekovi koji se koriste u liječenju ZS starijih bolesnika su: inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima ili blokatori angiotenzinskih receptora ili kombinacija inhibitora angiotenzinskog receptora i enzima neprilizina (sakubitril/valsartan), beta blokatori, antagonisti mineralokortikoidnih receptora, ivabradin, diuretici, ponekad digoksin. Kako su nuspojave na lijekove češće kod starijih bolesnika, potreban je dodatan oprez u primjeni i doziranju.

Najčešće nuspojave na navedene lijekove koje možemo očekivati u starijih bolesnika su sljedeće:

  1. inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima, blokatori angiotenzinskih receptora, kombinacija inhibitora angiotenzinskog receptora i enzima neprilizina, antagonisti mineralokortikoidnih receptora – rizik od pojave hiperkalijemije, hipotenzije, pogoršanje bubrežne funkcije, a spironolakton (spada u skupinu antagonista mineralokortikoidnih receptora uz eplerenon) može dovesti do smanjenja apetita, te ginekomastije kod muškaraca
  2. beta blokatori – rizik od pojave vrtoglavica, bradikardije, atrioventrikularnih smetnji provođenja, konstrikcije bronha, depresije, smanjenja kognitivnih funkcija
  3. ivabradin – rizik od bradikardije, atrioventrikularnih smetnji provođenja
  4. diuretici – rizik od hipovolemije, hiponatrijemije (može dovesti do bubrežnog zatajenja), delirija, ortostatske hipotenzije
  5. digoksin – kod starijih je veći rizik od predoziranja što može uzrokovati nastanak delirija, depresije, anksioznosti, mučnine, povraćanje, proljeva

Navedene su najčešće nuspojave iz pojedinih skupina lijekova. Liječnik ih treba na vrijeme prepoznati, liječiti i korigirati terapiju.

Terapija i skrb o starijim bolesnicima sa ZS treba imati holistički pristup, treba poznavati potrebe svakog bolesnika, te mu pružiti podršku u liječenju. U tome treba djelovati interdisciplinarno uz međusobnu stručnu suradnju kardiologa, obiteljskog liječnika, drugih specijalista, medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa, socijalnih radnika, nutricionista. Bolesnik treba sudjelovati aktivno u svom liječenju i odluke o liječenju liječnik donosi zajedno s bolesnikom.

Zbog složenosti liječenja starijih bolesnika sa ZS date su preporuke o osnovnim principima liječenja:

  1. u liječenju se treba osloniti više na biološku, nego na kronološku dob (treba procijeniti opći funkcionalni status bolesnika)
  2. u slučaju postojanja pothranjenosti, treba je liječiti
  3. na vrijeme uočiti i korigirati poremećaj volumena i elektrolita u krvi
  4. pravovremeno dijagnosticirati i optimalno liječiti komorbiditete, depresiju, demenciju
  5. izbjegavati polifarmaciju i primjenjivati sigurne i učinkovite lijekove za liječenje starijih bolesnika
  6. pravovremeno uočiti sve čimbenike koji mogu utjecati na učinkovitost terapije i pojavu nuspojava lijekova (poremećaj funkcije bubrega i/ili jetre, hipovolemija…)
  7. što više pojednostaviti režim uzimanja lijekova, dobro educirati bolesnika i njegovu obitelj kad i kako uzimati lijekove, te na što da obrate pažnju
  8. paziti na mogućnost pojave nuspojava lijekova i odmah ih liječiti
  9. liječenje starijih bolesnika treba biti interdisciplinarno
  10. poznavati individualne potrebe bolesnika i pružiti mu adekvatnu podršku od strane medicinskog osoblja i obitelji kad je potrebna

Prilikom liječenja starijih osoba treba voditi računa o često prisutnim smetnjama kognitivnih funkcija. One se češće javljaju nakon moždanog udara, kod bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija, metaboličke poremećaje, anemiju, depresiju. Hospitalizacija, koja je česta u starijih, može dovesti do pogoršanja kognitivnih funkcija, a depresija pogoršava prognozu ZS i smanjuje kvalitetu života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Starija životna dob Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Lijekovi Depositphotos_23508319_L

Lijekovi koji se primjenjuju u mokraćni mjehur

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Nuspojave

Jesu li početne nuspojave antidepresiva razlog za zabrinutost?

Trudnoća

Kašnjenje menstruacije nakon uzimanja hitne kontracepcije

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?